Knjiga Gzavijera Bugarela (Xavier Bougarel) "Nadživjeti carstva" s podnaslovom "Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini", koja je u Francuskoj objavljena 2015. godine, a nedavno i u BiH, u izdanju Udruženja za modernu historiju, izazvala je velike polemike u našoj zemlji i uzburkala strasti.   

Kardinalni problem

Između ostalih, na svom Facebook profilu reagirao je i bivši reis Mustafa Cerić tekstom pod nazivom „Fatamorgana Xaviera Bougarelija, kako se ovoj francuskoj protuhi pričinjava Bosna iz Pariza”. Cerić kaže da se Bugareli s vremena na vrijeme mora pojaviti u Sarajevu da provjeri da li je još aktivno bosansko jezero panislamizma, „reislamizacije“ Armije RBiH te u kakvom je stanju Islamska zajednica i, najvažnije, u kojem je stanju odbrambeni rat, koji se pretvara u džihad.

- Bugarel ima svoje simpatizere i dobavljače u Sarajevu, koji ga filaju svim što poželi i što ne poželi kako bi dokazao da Bosna ima samo jedan kardinalni problem, a to je islam, odnosno „reislamizaciju“ muslimana, nakon što su bili „deislamizirani“ - napisao je on.

Ističe i da je ovo do sada najčasnije priznanje za SDA, koje je ikad dobila, a to je da je “panislamistička” stranka.

- Bugarel ne objašnjava šta znači „panislamizam“, jer on o tome nema pojma, osim da je to nešto “ružno” što treba da zaplaši Evropu, ali prije svih treba da uplaši Bošnjake u Bosni koji se pod hitno moraju distancirati od tog atributa, inače ponovit će im se genocid. Posebno im, kaže, smeta Islamska zajednica, koja je imala ulogu „reislamizacije“ muslimana po Alijinom diktatu - naveo je Cerić.

Izdavač, ugledni historičar Husnija Kamberović za „Avaz“ je kazao da je Cerić reagirao na najavu feljtona iz knjige koji je u dva nastavka objavio jedan portal, ali „nije jasno da li je on čitao knjigu u cjelini ili sud donosi samo na temelju te kratke najave“.

- Čini mi se da je u pitanju ovo drugo, jer da je pročitao knjigu, vidio bi da Bugarel ne govori o SDA kao panislamističkoj stranci, nego kaže da su jedni od osnivača stranke pripadnici panislamističke struje. Bugarel, i kada govori o pokušajima reislamizacije tokom 90-ih, govori o „složenoj dijalektici“, odnosno o pokušaju reislamizacije muslimanskog/bošnjačkog identiteta, koji je završio nacionalizacijom islama.

Ali to su Bugarelove teze i o njima valja voditi naučnu raspravu, a ne kritizirati one koji tu raspravu žele otvoriti, pa i objavljivanjem ove knjige u prijevodu na bosanski jezik. Moram priznati da smo u okviru ovogodišnjeg History Festa bili planirali imati otvoreni dijalog o toj knjizi, ali svi znamo da je zbog pandemije takva otvorena rasprava (s autorom) izostala - ističe Kamberović i dodaje da objavljivanje ove knjige u prijevodu na bosanski jezik “ne truje našu dušu i ne ubija nam zdrav mozak“, nego otvara mogućnost za civiliziran dijalog.

Svezane ruke

S druge strane, novinar Mirnes Kovač kaže da je iz dijelova koji su objavljeni, a koji, kako ističe, tendenciozno markiraju Bosnu kao (polu)islamsku državu, ma kako to nenaučno i rogobatno zvučalo, jasno da autor ima problem s razumijevanjem naše zemlje, njenog naroda i njene tradicije koja je uspjela opstati uprkos genocidu počinjenom nad njenim muslimanima.

- Je li nam to Bugarel sugerira da bismo ovdje imali nekakvu islamsku državu ili možda, da budemo aktualniji, nekakav ISIL, da nam Evropa, kojim slučajem, nije svezala ruke i onemogućila da se odbranimo od genocida? Ova teza je krajnje opasna i ona je zapravo pranje savjesti Evrope, koja je u svom dvorištu dozvolila genocid nakon što se poslije Drugog svjetskog rata i holokausta zarekla “Nikada više!” - ističe Kovač.

Borba protiv zločinačkih hordi

- Bosna i njena Armija RBiH su ovdje odbranili civilizacijske vrijednosti Evrope protiv tadašnjih hordi koje su radile sve ono što danas rade zločinci poput ISIL-a. A islam je Bošnjacima bio jedini duhovni oslonac kada su Evropa i svijet izdali našu zemlju i prepustili nas da se vezanih ruku borimo protiv zločinačkih hordi - smatra Kovač. 

Odnos islama, BiH i nacionalnog identiteta

- Knjiga je objavljena na francuskom jeziku, imala je i englesko izdanje, prisutna je u svijetu nauke i ja sam smatrao da je važno tu knjigu objaviti i u prijevodu na bosanski jezik, kako bi se više ljudi upoznalo s Bugarelovim tezama, a oni koji se ne slažu s njegovim tezama imaju priliku u dijalogu ponuditi drugačije interpretacije. Knjiga govori znatno šire o odnosu islama, BiH i nacionalnog identiteta, obuhvata razdoblje od kasnog osmanskog doba do najnovijeg vremena i ne može se svesti samo na pitanje pokušaja reislamizacije tokom 90-ih godina - kaže Kamberović.