Troškovi života stanovnika BiH rastu postepeno i kontinuirano. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u oktobru ove godine više su u prosjeku za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U posljednjem izvještaju navodi se da su cijene odjeće i obuće više za 4,2 posto, stanovanja, vode, struje, plina i drugih energenata za 1,1 posto, hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto, prijevoza za 0,1 posto...

Nema opravdanja

U poređenju s martom, blagi pad imale su cijene riže, brašna i šećera za fening po kilogramu. Međutim, kilogram junećeg mesa Sarajlije su u martu plaćale po 13,56 KM, a već u oktobru 13,79 KM. Prosječna cijena maslaca porasla je s 21,53 na 21,57 po kilogramu, kafe sa 14,24 na 14,26 KM, ulja sa 2,22 na 2,31 KM po litru…

- Mislim da ne možemo kriviti jedino pandemiju, već potvrditi da se i bez nje dešava fenomen rasta cijena. Mi dugi niz godina imamo takva poskupljenja, često bez imalo opravdanja artikli poskupljuju u sitnim iznosima, a tek nakon godinu vidite da je neki proizvod poskupio gotovo dvostruko. Voće, povrće, deterdžent, čokolada, nebitno šta je u pitanju - kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Fortuna” iz Mostara. 

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, dodaje da se značajnija poskupljenja očekuju na proljeće.

Očajna politika

- Bojim se da će ovi što nemaju, još manje imati na proljeće, a definitivno će doći i do smanjenja plaća budžetskih korisnika koje nisu u srazmjeru s primanjima u realnom sektoru. Ove godine je bilo primjetno, a od nove sezone će biti izraženije da se ljudi okreću poljoprivredi, pa će sijati u baštama koje se godinama nisu obrađivale.

EUROSTAT je ovih dana objavio da BiH ima drugu najmanju kupovnu moć u Evropi. Jedino je Albanija lošija od nas. Situacija je izuzetno loša zbog ekonomske krize, pandemije, jer je naša politika očajna za tom milijardom i po kredita, pa je vjerovatno da će biti još gore - naglašava Arnautović.

Nabavka sirovina

Poskupljenja se jednim dijelom mogu opravdati posljedicama koje je po ekonomiju donijela pandemija zbog prekida rada, poteškoća s nabavkom sirovina, ali i činjenice da vlasti nisu osigurale podršku privredi, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.

- Mehanizam koji je na raspolaganju državi najbolje se vidi po situaciji s gorivom. U jednom periodu vlada je intervenirala i ograničila dio marže te tako spriječila rast cijena goriva. Tako država mehanizmima može utjecati i pomoći privredi koja je bila pogođena - kaže Gavran.