Ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Basiner (Bassuener) u intervjuu za “Dnevni avaz” govori o mogućnosti novog sukoba u Bosni i Hercegovini, budućem djelovanju novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) u BiH, ali i komentira rezultate lokalnih izbora.
Dva faktora
U analizi “Wilson“ centra navodi se da je BiH blizu novog sukoba. Koliko je to tačno?
- Postoje dva faktora. Prvi je putanja BiH prema trenutnim uvjetima i to unutrašnjim i vanjskim, a drugi faktor su prepreke sukobu. Prema putanji, BiH nazaduje i to još od 2006. godine, jer Zapad odbija provoditi pritisak i pravila koja je imao u prvoj deceniji nakon završetka rata. Danas vidimo čime je to urodilo - politička elita je potpuno zarobila pravosudni sektor. Mogu raditi šta žele i bez bilo kakve odgovornosti. Mogu reći da neki političari u BiH poduzimaju mjere koje su opasne za BiH. Za početak, neophodno je ponovo insistirati na provođenju pravila iz Dejtona.
To znači jačanje EUFOR-a i OHR-a, ali i popunjavanje praznine ličnim sankcijama protiv pojedinih političara. Neophodan je i povratak međunarodnih tužilaca i sudija dok pravosuđe ne bude moguće ponovo reformirati. Nužno je otkloniti strah i oteti vlast iz ruku kriminalnih elita i natjerati ih da se boje zakona i vlastitih građana. Na taj način otvorit će se prostor građanima BiH da razviju strukturne alternative dejtonskom poretku.
Kako komentirate rezultate lokalnih izbora u BiH? Pad SDA u Sarajevu, SNSD-a u Banjoj Luci?
- I jedno i drugo je dobra vijest, ali ne treba zaboraviti da je HDZ izgubio Tomislavgrad! Ovo sve ukazuje na dubinu nezadovoljstva stanovništva statusom quo koji vladajuće stranke održavaju. Ovo pokazuje potencijal za drugačiju Bosnu i Hercegovinu.
Ali, problem je što ne postoji integrativna alternativna vizija BiH koju bi promovirali opozicioni igrači pa makar i različiti kakvi jesu. Ipak, udariti SDA i SNSD tamo gdje ih najviše boli je dobra stvar.
Mostarski dogovor
Kakve su Vaše prognoze za predstojeće lokalne izbore u Mostaru?
- Mostarski dogovor čini mi se još jednim kontraproduktivnim međunarodnim inžinjeringom koji je napravljen i prikazuje se kao napredak u odsustvu koherentne zapadne politike i volje. Dogovor između SDA i HDZ-a pokazuje svojstvene oligarhijske poticaje koje nastavljamo nagrađivati kako bismo izgledali kao da nešto postižemo. Nadam se pozitivnim iznenađenjima u rezultatima izbora. Ali dezintegrativni imperativi te dvije stranke su očigledni.
Hoće li EU uspjeti postići dogovor sama sa sobom i nametnuti sankcije Miloradu Dodiku i drugim političarima u BiH koji krše odredbe Dejtonskog sporazuma?
- Sankcije protiv mnoštva bh. političara bile bi opravdane. Naravno, najnoviji Dodikov napad na lokalnu samoupravu nakon općinskih izbora trebao bi dobiti konkretan odgovor i to pored onog koji je dobio od Vašingtona prije četiri godine kada je stavljen na crnu listu. Nedostatak koordinacije između SAD i EU na ovom planu treba otkloniti, između ostalog i one koja se odnosi na BiH i zapadni Balkan.
Da se ja pitam, bombardirao bih vaše političke elite finansijskim sankcijama, jer oni više i ne pokušavaju sakriti svoje goleme crne Audije. Inicijativa bi trebala krenuti iz Vašingtona iako, naravno, SAD ne mogu natjerati EU da primijeni sankcije. Sankcije moraju biti element cjelokupnog strateškog prestrojavanja i rekalibracije prema BiH i zapadnom Balkanu, a u okviru transatlantskog odnosa prepuštenog njenim temeljnim vrijednostima. Previše dugo gledamo ovu zombi politiku ili, bolje rečeno, ovaj birokratski autopilot koji dovodi do politike poput “Reformske agende” ili dogovora za izbore u Mostaru.
Prošlost i budućnost
Može li BiH očekivati da će se novoizabrani američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) angažirati da promijeni stanje u BiH? Možemo li očekivati novu fazu agresivnijeg intervencionalizma kao što je to bilo za vrijeme lorda Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown)?
- Za tako nešto potreban je zaista visok nivo posvećenosti SAD, ali mislim da BiH ne treba da se vraća u prošlost. Danas živimo u drugačijem svijetu. Sjetimo se da je Pedi, a ja sam ga savjetovao neposredno prije nego što je došao u BiH i kasnije radio za njega u OHR-u, vjerovao da bh. političari žele da se pridruže EU, da će reformirati sebe i svoje sisteme. Bio je optimističniji prema bh. političarima nego što se činilo opravdanim. Međutim, stvarnost je drugačija, BiH je postala čistilište za većinu građana te nirvana za bh. političare. Nažalost, u ovom trenutku bh. političarima Evropska unija ne može ponuditi ništa bolje od onog što imaju.
Mislim ipak da će Bajden i budući državni sekretar SAD Entoni Blinken (Antony Blinken) posvetiti značajnu pažnju i resurse rješavanju problema regresije na zapadnom Balkanu, a posebno u BiH. Taj napor započinje s Berlinom, a proteže se i na druge prijestonice EU, NATO-a i Vijeća za implementaciju mira (PIC), poput Londona i Otave. Jačanje alata za provođenje Dejtona je ključno za ponovno uspostavljanje poluge, ograničavanje manevarskog prostora uspostavljenih kartela i stvaranje saveza s onim građanima BiH koji žele nešto bitno drugačije.
Novi mandat Incka ili neko drugi
Mislite li da će se visoki predstavnik u BiH promijeniti u narednom periodu, a kako bi bio imenovan novi koji bi dolazio iz neke jače evropske zemlje ili Sjedinjenih Država?
- Visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) dobro je prošao na onom bizarnom sastanku UN-a koji je organizirala Rusija. Ambasadori zapadnih zemalja su podržali ono što radi Incko. Ipak, ne vidim razlog da Inckov nasljednik ne bude iz SAD, ali sve će ovisiti o razvoju zajedničkog pristupa Bosni i Hercegovini od SAD, EU i NATO-a. Mislim da će prvi korak biti jačanje EUFOR-a u BiH. Moram naglasiti da ne znam za konkretne planove za izbor novog visokog predstavnika u BiH, ali moram reći da se takve rasprave sa svim varijablama vode u Vašingtonu.
Poraz SDA u Sarajevu vrlo pozitivan
Kako komentirate djelovanje i izborni rezultat stranaka četvorke (SDP, Naša stranka, Nezavisna bosanskohercegovačka lista i Narod i pravda)?
- Pa prije svega kao jedinstvo alternativa. Moram ponovo naglasiti da je poraz SDA u Sarajevu vrlo pozitivan. Ali, ono što bih volio vidjeti od dojučerašnje opozicije jeste koherentna vizija i ambicija na širem prostoru BiH. Međutim, poznajem pojedince iz tih političkih stranaka i nadam se da će se deficit ambicija sanirati prije općih izbora.
Potrebno je da postoji narodni savez na nivou cijele BiH, savez koji bi promovirao odgovornu i dostojanstvenu postdejtonsku BiH. Siguran sam da bi brojne ličnosti iz lokalne politike u BiH mogle igrati važniju ulogu. Uvjeren sam da će inicijativa za promjenu doći iz glavnih urbanih centara u državi, zbog toga što je tu nezadovoljstvo statusom quo i opravdano najveće.