BIH

Ćidić za "Avaz": Država BiH ne čini skoro ništa za lobiranje u SAD, dok je Dodik potrošio 30 miliona KM

Ismail Ćidić. Društvene mreže

Razgovarao: Danijal Hadžović

13.11.2020

Ismail Ćidić je predsjednik organizacije Bosnian Advocacy Center. Trenutno je na postdiplomskom studiju na uglednom Duke univerzitetu u SAD. Njegova organizacija bavi se lobiranjem i promocijom države BiH u Sjedinjenim Državama. S Ćidićem smo razgovarali o poziciji naše države na trenutnoj političkoj sceni u SAD, važnosti lobiranja te šta BiH može očekivati od administracije Džoa Bajdena.





Možete li nam reći nešto o vašoj organizaciji Bosnian Advocacy Centar i aktivnostima kojima se ona bavi?

Organizacija Bosnian Advocacy Center rezultat je aktivista koji su volonterski željeli dati svoj doprinos u promociji interesa Bosne i Hercegovine. Aktivno radimo na promociji interesa u stranim vladama, međunarodnim organizacijama i međunarodnim medijima. Iako naizgled mala, djela poput ispravljanja stranih novinara nakon netačnih navoda, kontinuirani kontakt i upozoravanja stranih ambasadora na opasne pojave u Bosni i Hercegovini, susreti sa stranim zvaničnicima, istraživački projekti i sl. definitivno mogu doprinijeti jačanju međunarodne pozicije i utjecanju na narativ o Bosni i Hercegovini. Uvjerili smo se u to više puta kroz naš rad.

Naša vizija je osnovati predstavničke urede u najvažnijim političkim centrima svijeta kako bismo kontinuirano lobirali i zagovarali interese Bosne i Hercegovine.



Kakav je trenutno položaj BiH u američkoj politici?

Sasvim je očito kontinuirano povlačenje i slabija uloga SAD-a u Bosni i Hercegovini. Vidljivo je to i po titulama zvaničnika koji se bave pitanjima Bosne i Hercegovine, ali i sve rjeđim posjetama ključnih zvaničnika Bosni i Hercegovini. Ipak, čak i u takvoj situaciji, SAD su ostale najjači i najvažniji saveznik Bosne i Hercegovine. Imam običaj kazati da „na svu sreću“ nismo na vrhu liste prioriteta SAD-a jer bi to obično podrazumijevalo da se radi ili o nekoj ogromnoj krizi ili o ratu i genocidu, ali to ne znači da ne trebamo jačati savezništvo, promovisati interese, ali i raditi na tome da, napokon, i mi možemo ponuditi nešto savezniku poput SDA osim geografskog i geopolitičkog položaja.


Da li država BiH čini dovoljno u pogledu lobiranja za interese BiH u SAD-u?

Država Bosna i Hercegovina ne čini skoro ništa u pogledu lobiranja, dok je režim Milorada Dodika potrošio više od 30 miliona KM na lobiranje samo u Vašingtonu, probosanske snage nisu uložile ništa u sistematsko lobiranje. 



Zbog čega?


Naši izabrani zvaničnici oslanjaju se na volonterski rad naših ljudi u svijetu i smatraju da je to dovoljno, a kada im spomenete lobiranje entiteta RS, kažu da su to „bačene pare“ (tačne njihove riječi) iako je to lobiranje RS-u omogućilo, direktno ili indirektno, mehanizam koordinacije, izbacivanje stranih sudija i tužioca iz pravosuđa BiH, ali i ideju o raspadu BiH koja se danas može čuti među nekim članovima Kongresa SAD-a. 

S druge strane, kako očekivati da će naši zvaničnici ulagati u sistematsko lobiranje kada ni službena vanjska politika nije zadovoljavajuća. Na primjer, ne postoji dokaz da je ijedan bošnjački član Predsjedništva nakon Harisa Silajdžića uopće boravio u Washingtonu, čak ni turistički! Ponovo iskorištavam ovu priliku da pozovem njihove savjetnike da me opovrgnu ako nisam u pravu i neka ponude dokaze ako isti postoje.





Koliko je lobiranje uopće važno za odnos SAD prema nekoj državi?

Iako su decenijama neki od najvažnijih saveznika SAD-a, Saudijska Arabija, Katar, Njemački i mnogi drugi saveznici ulažu desetine miliona dolara godišnje na lobiranje u Vašingtonu. To dovoljno govori o važnosti lobiranja. Ako čak i takvi strateški, dugogodišnji saveznici SAD-a neprestano rade na lobiranju, pitanje je zašto to mi ne trebamo raditi?

Lobiranje nije samo bitno zbog utjecanja na trenutne odnose, nego i na stvaranje nove generacije saveznika koji će narednih godina napredovati i dobijati nove položaje.


Nedavno su u SAD održani predsjednički izbori. U čemu vidite glavni uzrok poraza Trampa, odnosno pobjede Bajdena?

Kada se radi o ovako tijesnim izborima, uvijek je nezahvalno govoriti o konkretnim razlozima za nečiji poraz ili pobjedu jer male sitnice odlučuju. Ipak, treba naglasiti da su pandemija koja je, barem privremeno, zaustavila kontinuirani ekonomski rast SAD-a, kriza koja je uslijedila s pandemijom, kao i super-agresivna kampanja registracije birača (posebno manjinskih zajednica) definitivno utjecale na Bajdenovu pobjedu. Mislim da će se sve naredne analize rezultata izbora svoditi na ovih nekoliko razloga.


Jesu li te manjinske zajednice u konačnici i odlučile pobjednika?

Iako je imao jaku bazu koju je kontinuirano razvijao, Trump je bio u situaciji da ima značajno manji broj potencijalnih birača od Bakdena. Bajdenova izborna koalicija je puno šira, a glavni problem, kao skoro svaki izborni ciklus, je bio kako te glasače izvesti na glasanje. Iz tog razloga se Bajdenova kampanja prvenstveno fokusirala na izlaznost, što se na kraju pokazalo najboljom mogućom odlukom. Gledajući izbore s ove distance, mislim da Bajden ne bi imao šansu za pobjedu da je izlaznost ostala slična onoj od prije četiri godine.


Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od administracije Džoa Bajdena?

Bosna i Hercegovina prije svega može biti sigurna da Bajdenova administracija neće donijeti kobne odluke po nju. To je nešto što i nismo uvijek mogli reći za Trampovu administraciju. Na primjer, pitanje razmjene teritorija u sklopu pregovora Srbija-Kosovo bilo je aktuelno sve do posljednjeg sastanka u Bijeloj kući prije nekoliko mjeseci. Takvi potezi uopće se ne bi mogli naći u iole ozbiljnoj konverzaciji kada Bajdenova administracija preuzme vlast. Mislim da Bidenovu pobjedu prije svega treba gledati s te strane.

S druge strane, Bosna i Hercegovina će dobiti ono što zasluži, odnosno izlobira. Ideje da će Biden „otpakovati“ Dayton i u situaciji kada se susreće s domaćim i vanjskim problemima sebi stvoriti još jedan su apsurdne. Ipak, uz našu jasniju i konkretniju vanjsku politiku možemo očekivati još snažniju podršku na NATO putu, kao i snažnije obračunavanje s negatorima genocida i onima koji kontinuirano krše Dejtonski sporazum. Neke od ovih teza Bajden je naveo i u svom predizbornom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu.

Nadamo se da će značajan broj dokazanih prijatelja Bosne i Hercegovine, poput ambasadorice Samante Pauer (Samanthe Power), dobiti neka važna mjesta u Bajdenovoj administraciji. To bi bio dodatni vjetar u leđa za nas, a na nama je da to iskoristimo.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.