Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko (Inzko) trenutno predstavlja izvještaj o Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Izvještaj se odnosi na razdoblje od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine.

Na našem portalu pročitajte šta je između ostalog kazao Incko: 

"Poštovani članovi Vijeća sigurnosti, 

Gledajući unatrag, Dejton je ogroman uspjeh, jer je donio mir u BiH, i još veći uspjeh, s obzirom na sve međunarodne sporove koji ostaju neriješeni desetljećima - poput Bliskog istoka, Kavkaza i drugih.

Međutim, kako se ispostavilo, Dejtonski sporazum - iako je ujedno bio solidan okvir za budući razvoj BiH - donio je nesavršen mir. Nepobitna je činjenica da je u BiH - također uz pomoć nekih političara poput gospodina Dodika - postignut značajan napredak u prvoj deceniji nakon Dejtona. Sjetili biste se da su usvojeni državni simboli, uspostavljena nova zajednička valuta, zajednički pasoš i zastava, državna himna i nacionalna fudbalska liga, zajedničke registarske oznake kako bi se omogućila sloboda kretanja, poboljšan sistem oporezivanja, provedene pravosudne reforme, a zajedničke oružane snage osnovane su u zemlji u kojoj su se ranije tri vojske borile jedna protiv druge, samo da navedemo nekoliko primjera.

Nažalost, međunarodna zajednica napravila je jednu veliku konceptualnu manu tokom provedbe Dejtonskog sporazuma - prerano smo uložili svoje povjerenje u neke političare, a oni su iskoristili našu dobru volju za oživljavanje nacionalističkih, podijeljenih politika, posebno od 2006. godine.

Očigledan je nedostatak napretka i stvarnih reformi, blokade institucija na državnom nivou, a u posljednje vrijeme i na nivou Federacije postale su nova norma u BiH. Također je normalno, na primjer, sistemska diskriminacija takozvanih Ostalih, građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Ovo spominjem, jer je vrlo malo spremnosti nekih političara da poprave ovu sramotnu diskriminaciju, koja se tiče oko 10 posto građana. 

Najnoviji primjer veličanja ratnog zločinca je zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika 16. septembra 2020. godine, da Predsjedništvo BiH oda počast i iskaže „poštovanje“ osuđenom ratnom zločincu Momčilu Krajišniku, koji je preminuo dan prije, minutom šutnje. Isti političar, gospodin Dodik, prije nekog vremena otvorio je studentski dom na Palama, nadomak Sarajeva, u čast osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, koji je osuđen na doživotnu kaznu. Slično tome, u prošlosti je Dario Kordić, koji je služio 12 godina za ratne zločine, primio toplu dobrodošlicu po oslobađanju u organizaciji političke stranke, a za njega je proslavljena misa zahvalnosti u katoličkoj crkvi.

Ne postoji kolektivna krivica za ratne zločine - ne postoje loše nacije, postoji samo individualna odgovornost. Ali najveća je lekcija da oni koji odluče da ignorišu ili prepišu istoriju, umjesto da prihvate istinu, oni neće imati stabilnu i prosperitetnu budućnost. I, kao što je trenutni njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) rekao prije samo nekoliko dana, 28. oktobra, u značajnom govoru, u Evropskoj uniji nema mjesta za one koji slave ratne zločince.

Volio bih da danas mogu izvijestiti da sve strane u BiH gledaju u budućnost i usredotočuju se na pitanja važna za poboljšanje života građana, ali ne mogu reći da je to uvijek slučaj. Kao što znate, u zemlji će se održati lokalni izbori za 10 dana i bojim se da ćemo u nekim slučajevima uočiti uobičajenu retoriku podjele, a ne kampanje koje se nadaju budućnosti.

Nedavno je gospodin Dodik, koji je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider glavne srpske stranke, rekao da je BiH „pogrešna zemlja“. Pa, naravno da je pogrešna država kada sve odbacite i ne trudite se da se okupite da to popravite i stalno govorite o napuštanju. Prije toga, gospodin Dodik je zaprijetio, da će Srbi i Hrvati predstaviti svoj plan kako Bosna i Hercegovina treba funkcionirati, te da će se, ako to ne bude prihvaćeno, „odvojiti“ od zemlje.

Da budemo jasni, gospodin Dodik ponovo govori o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Nepotrebno je reći da već postoji plan kako bi Bosna i Hercegovina trebala funkcionirati, a zove se Opći okvirni sporazum za mir. U Sporazumu ne postoji opcija za secesiju, niti je moguće izabrati iz Dejtonskog sporazuma. Takve izjave su neodgovorne, neutemeljene i pokazuju loše vođstvo. Oni također potpuno zanemaruju dobrobit i prosperitet građana, kao i mir i stabilnost u regiji.

S obzirom na takvu retoriku, moram priznati i zahvaliti Vijeću na ponovnom odobrenju mandata vojne misije pod vodstvom Evropske unije u Bosni i Hercegovini, EUFOR ALTHEA, u ispunjavanju glavne uloge stabilizacije mira u vojnim aspektima Generalne Okvirni sporazum za mir. I dalje je neophodno kontinuirano prisustvo EUFOR-a.