RUSKI ŠEF DIPLOMATIJE

Lavrov: Ne prepoznajemo nikakvu praktičnu potrebu za visokim predstavnikom u BiH

Niko ne može osporiti činjenicu da je ovaj mehanizam spoljne kontrole bio zamišljen kao čisto privremena mjera, rekao Lavrov

Lavrov: Njegova funkcija je odavno iscrpljena. Arhiv

A. J. / Srna

28.10.2020

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne prepoznaje nikakvu praktičnu potrebu za visokim predstavnikom u BiH, čija je funkcija odavno iscrpljena, te da postoji čak i nešto ponižavajuće u tome da jedna suverena i nezavisna zemlja i dalje ostaje pod spoljnim nadzorom.


Lavrov je dodao da je vrijeme da se to privede kraju te da sva odgovornost za budućnost zemlje pripada samo njenim narodima.


On je za "Glas Srpske" rekao da bi odnose Rusije sa BiH okarakterisao kao prijateljsko partnerstvo, te napomenuo da će sljedeće godine biti obilježeno 25 godina od njihovog uspostavljanja.

On je istakao da se razvija praktična saradnja, da je Rusija jedan od vodećih vanjskotrgovinskih partnera BiH, te da se nalazi među prvih deset zemalja po obimu direktnih stranih ulaganja u lokalnu privredu.


- Najveći ruski ekonomski operateri - `Zarubežnjeft`, `Gasprom`, Zberbanka obezbjeđuju ne samo stotine radnih mjesta u BiH, već i višemilionske prihode od plaćanja poreza. Rusija je pouzdan snabdjevač prirodnim gasom za BiH. Zauzvrat, naše tržište je otvoreno za vaše voće i povrće, raste interes prema sadnicama voćarskih kultura proizvedenih u BiH, nastavlja se rad na obezbjeđenju isporuka mesa i mliječnih proizvoda. Uspostavljena je kulturna i humanitarna saradnja na mnogim poljima. Naime, jačaju se veze u sferi obrazovanja, organizuju se koncerti, izložbe i drugi događaji - rekao je on.

Lavrov ističe da Rusiju sa Republikom Srpskom ujedinjuju bliske istorijske i kulturne veze i da cijene zaista bratsko uzajamno razumijevanje te naglasio da Rusija, kao jedna od država garanata Mirovnog sporazuma, potpuno podržava dejtonski status RS i njena ustavna ovlašćenja.

- Nije tajna da znatan dio praktične saradnje sa BiH predstavlja saradnja s Republikom Srpskom. Naši preduzetnici pokazuju interesovanje za industrijski potencijal RS. Razmatra se priključivanje Rusije projektima gasifikacije. Pri tome, želio bih posebno naglasiti da takva kooperacija nije usmjerena protiv bilo koga. Imamo namjeru da i ubuduće podstičemo svestrano unapređenje i proširivanje veza sa RS - rekao je Lavrov.


Kada je riječ o izjavama da je Dejtonski mirovni sporazum zastario i da ga je potrebno mijenjati, Lavrov je naglasio da se to obično pokreće iz inostranstva.

 

- Očigledno je da su pravila utvrđena u Mirovnom sporazumu 1995. godine u suprotnosti sa nečijim interesima i sprečavaju sprovođenje smjernica koje se nameću spolja. Nikako to ne smatramo dovoljnim razlogom za razgovor o reviziji Dejtona koji već četvrt vijeka uspješno obezbjeđuje mir, bezbjednost i stabilnost u BiH i regionu u cjelini - napomenuo je šef ruske diplomatije.


Štaviše, ističe Lavrov, trajna vrijednost Mirovnog sporazuma leži u činjenici da je on precizirao osobine unutrašnjeg uređenja BiH, utvrdio ustavni položaj dva entiteta, razgraničio sfere odgovornosti među nivoima vlasti, garantovao jednak status tri konstitutivna naroda, obezbijedio verifikovanu šemu za ostvarivanje njihovih nacionalnih prava, uključujući pravo veta radi zaštite vitalnog nacionalnog interesa.


Lavrov naglašava da zadiranje u ove temeljne postulate znači podrivanje osnova državnosti BiH i dodaje da se Rusija, kao jedan od garanata Mirovnog sporazuma, zalaže za bezuslovno poštovanje njegovih osnovnih ustavnih načela i poziva sve partnere u BiH i inostranstvu da učine isto.

On naglašava da promjene prihvatljive isključivo kao rezultat ravnopravnog dogovora između tri konstitutivna naroda u skladu sa propisanom procedurom.


- Ono što zaista treba da bude revidirano, to je prisustvo Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Niko ne može osporiti činjenicu da je ovaj mehanizam spoljne kontrole bio zamišljen kao čisto privremena mjera. Postoji čak i temeljna odluka o njegovom ukidanju, koja je donesena još 2006. godine, ali njena primjena stalno se odgađa pod različitim izgovorima. Ne prepoznajemo nikakvu praktičnu potrebu za visokim predstavnikom, njegova funkcija je odavno iscrpljena - naveo je, između ostalog, Lavrov za Glas Srpske.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.