Zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Suhrob Hošmuhamedov (Sukhrob Khoshmukhamedov) objavio je autorski tekst na temu smanjenja rizika od katastrofa.

Tekst prenosimo u cijelosti:  

- U posljednjoj deceniji smo svjedočili razornim posljedicama katastrofa širom svijeta. Oluje, poplave, zemljotresi, suše i bolesti mogu u tren oka preokrenuti rezultate ostvarene na dostizanju razvoja. Podaci o gubicima uzrokovanim katastrofama govore sami za sebe. Nažalost, neodrživi razvoj, nedostatak pripravnosti i djelovanja tek nakon što se katastrofa desi nastavljaju dodatno učvršćivati siromaštvo, ugrožavati egzistencije i produbljivati ranjivosti ljudi i zajednica na katastrofe.

U turbulentno promjenjivom, složenom, međusobno povezanom svijetu punom nejasnoća, rizici od katastrofa predstavljaju itekako izazovan i zahtjevan problem. Klimatske promjene utječu na populacije i zajednice širom svijeta kroz promjene prosječnih klimatskih i ekstremnih katastrofa i njihovih posljedičnih efekata na prirodne sisteme i ljudske zajednice. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, oko 26 miliona ljudi svake godine bude gurnuto u siromaštvo usljed ekstremnih vremenskih prilika, od kojih je 90 posto povezano s klimatskim promjenama. Posljedice katastrofa dokazi su da moramo djelovati dalje i brže, te osigurati da naši razvojni napori budu zasnovani na informisanosti o rizicima i klimatski pametni.   

Posmatrajući COVID-19 izolovano, vidljivo je kako se iznenadni početak katastrofe može u kratkom periodu transformisati i ostaviti globalne posljedice. COVID-19 transformisao se u globalnu pandemiju koja je izazvala nezapamćeni udar, iznenadivši svijet, njegove ekonomije i stanovništvo, dovodeći do zastoja u mnogim zemljama, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Tokom inicijalnog odgovora na COVID-19, zemlje su odgovarale drugačije, ali su se morale koordinirano boriti s krizom kako bi učinkovito planirale i realizirale te komunicirale korake i mjere ne samo da spriječe širenje virusa i podrže zdravstvene sisteme, već i u cilju oblikovanja socioekonomskog oporavka. 

Bosna i Hercegovina je bila jedna od prvih zemalja u regionu koja je uvela inicijalne mjere za suzbijanje širenje virusa. Međutim, kriza COVID-19 pogoršala je i razotkrila postojeće nedostatke i izazove na različitim nivoima vlasti. Vidljivo je to kroz nejasne sisteme koordinacije i komunikacije, uključujući zakonsku odgovornost za upravljanje katastrofama na različitim nivoima vlasti, nedovoljne strateške okvire i neuspjeh neadekvatnih programa i kapaciteta civilne zaštite.

Bosna i Hercegovina još uvijek uči da nije moguće podijeliti rizik od katastrofa i odgovora na katastrofe na sektore ili jedan nivo vlasti kojem je povjereno upravljanje katastrofama i osiguravanje usluga zdravstvene i socijalne zaštite, kao što je to trenutno slučaj. Zemlja je 2014. godine osjetila ozbiljne posljedice poplava, koje su zahvatile oko 70.000 hektara obradivog zemljišta i u više od 50 lokalnih samouprava prouzrokovale gotovo potpuno uništenje njihove uslužne infrastrukture te ekonomske gubitke od preko 1,5 milijardi USD, što predstavlja oko 15 posto BDP-a.

Očekuje se da će recesija ubrzana COVID-19 krizom biti daleko teža od bilo koje prethodne recesije, pa se očekuje da će ekonomija u Bosni i Hercegovini svoje posljedice osjećati barem sljedećih nekoliko godina. COVID-19 će imati značajne efekte na kvalitetu života ljudi i porodica, posebno nezaposlenih, domaćinstava u kojima nema oba partnera, djece i osoba s invaliditetom te onih koji žive na liniji siromaštva ili ispod nje. Za one koje ne zanimaju katastrofe, ova kriza je značajna prilika da shvate ulogu koju smanjenje rizika od katastrofa ima u osiguravanju ekonomskog rasta i razvoja te dobrobiti ljudi. 

Odgovor na katastrofe, uključujući prevenciju širenja COVID-19, mora uključiti sveobuhvatni socioekonomski efekat koji katastrofe imaju na stanovništvo i privredu. Da bi se to postiglo potrebne su sljedeće mjere:

- inkluzivne i ojačane institucije u svim sektorima, od zdravstva i civilne zaštite do institucija tržišta rada, centara za socijalnu zaštitu i škola, a kako bi se koordinirano reagiralo i izgradila otpornost društva.

- unaprijediti učinkovitu koordinaciju i upravljanje informacijama, što je oblast koje i dalje ostaje glavna prepreka učinkovitom upravljanju rizicima od katastrofa u Bosni i Hercegovini.

- nadograditi kapacitete sektora civilne zaštite, zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja te ostalih sektora na lokalnom nivou koji su se pokazali nedovoljnima, a pod izuzetnim su pritiskom od početka katastrofe.

Bosna i Hercegovina mora razviti sistem smanjenja rizika od katastrofa (engl. DRR) zasnovan na višesektorskom pristupu, snažnoj vertikalnoj i horizontalnoj međuinstitucionalnoj koordinaciji, modernim alatima, tehnologijama i znanju. Sistem bi trebao biti integrisan u razvojne strategije i programe, a nakon toga slijedi odgovarajuće ulaganje u prevenciju i spremnost. Neće biti moguće postići održivi ekonomski oporavak ako se ne ispune ti preduslovi.

UNDP u Bosni i Hercegovini ima snažno iskustvo odgovora u hitnim situacijama, te oporavka i izgradnje otpornosti stečeno tokom razornih poplava 2014. godine, kao i kroz trajni odgovor na katastrofu COVID-19. Od početka krize COVID-19, UNDP podržava sve nivoe vlasti kroz nabavku hitne medicinske opreme i zaliha i koordinacijom cjelokupne pomoći u hitnim slučajevima. Nažalost, situacija s pandemijom COVID-19 u zemlji pokazuje da je potrebna dodatna podrška.

Agencije Ujedinjenih nacija pokrenule su 2019. godine zajednički program Vlade Švicarske i UN-a pod nazivom „Smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini za održivi razvoj“. Vlada Švicarske finansira ovaj program koji provode UNDP, UNICEF, UNFPA, UNESCO i FAO. Zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija na smanjenju rizika od katastrofa pruža podršku za najugroženije kategorije i 10 visokorizičnih lokalnih zajednica u pripremi i prilagođavanju rizicima od katastrofa u različitim sektorima. Cilj je izgraditi snažno lokalno vlasništvo i vodstvo nad procesom smanjenja rizika od katastrofa. Kao dopuna ovoj inicijativi, odgovor podržava vlasti na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou u izgradnji multisektorskih kapaciteta kako bi se osigurala bolja pripremljenost za katastrofe i upravljanje usmjereno na katastrofe koje ugrožavaju javno zdravstvo.

Iako je pred nama dug put, svi smo dužni kontinuirano raditi na izgradnji otpornosti, učiti iz prethodnog iskustva i koristiti znanje koje posjedujemo kako bismo smanjili učinke budućih katastrofa. Kao dio odgovora Ujedinjenih nacija, UNDP će zajedno s donatorima i partnerima i nastaviti pružati prijeko potrebnu pomoć, piše zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Suhrob Hošmuhamedov.