Pojava koronavirusa ostavlja brojna pitanja na koja naučnici i medicinska struka još nisu uspjeli odgovoriti. Međutim, sigurno je da COVID-19 neće nestati u dogledno vrijeme, kazao je za “Dnevni avaz” specijalista medicinske mikrobiologije i virusolog, prof. dr. Šukrija Zvizdić.

Prihvatljiv nivo

- Došlo je do povećanja broja inficiranih, kako u Evropi tako i u svijetu. Ni u BiH nije baš mali broj novozaraženih, koji iznosi oko 300 svaki dan, što je svakako mnogo u odnosu na broj stanovnika. Virus neće izaći iz sredine gdje se nalazi, nastojat će da se održava, kao i da se širi unutar populacije. Toga moramo biti svjesni - ističe Zvizdić.

Navodi da je u našoj zemlji broj inficiranih objektivno viši nego što bi trebao biti.

- Srbija je, pridržavajući se propisanih epidemioloških mjera, smanjila broj inficiranih na prihvatljiv nivo. Virus je prisutan, uvijek će biti određen broj inficiranih osoba, ali, ako se budemo pridržavali mjera, imat ćemo povoljniju epidemiološku situaciju u odnosu na raniji period - kazao je Zvizdić.

Građani su zabrinuti i zbog činjenice da jesen donosi i gripu. Prof. dr. Zvizdić objašnjava da se jedan čovjek, odnosno jedna ćelija, može istovremeno inficirati s dvije različite vrste virusa.

- Međutim, to je rijetkost. Nismo ni u ovih proteklih mjeseci imali puno izvještaja da je jedna osoba bila inficirana koronavirusom, a istovremeno da drugi virus koinficira respiratorni sistem tog čovjeka. Dolaskom jeseni usložnjava se situacija i zbog vremenskih prilika i zbog načina života čovjeka. Tu su zatvaranje u prostorijama, manji boravak napolju, manje izloženosti suncu, manje kisika, zrak se isušuje… Sluznica gornjeg respiratornog sistema, koja je odbrana od svih infektivnih ageansa, pa i od koronavirusa, suši se, puca, nije vlažna kao sada... To sve doprinosi da se virus lakše probije do same stanice - pojasnio je Zvizdić.

Na mutaciju virusa, kako kaže, niko ne može utjecati niti je može usmjeriti. 

Djeluje na brojne organe

- Niti ko zna hoće li virus, ako nastavi mutirati, ostavljati i gore posljedice na organizam, niti hoće li uopće mutirati. Danas se vidi da, osim respiratornog sistema, ovaj virus djeluje i na veliki broj organa u ljudskom organizmu, pa dolazi do tromboembolije, promjena na bubrezima, jetri, srcu, mozgu - rekao je Zvizdić.

Mnogo se govori i o imunitetu i koliko se on treba razvijati. Zvizdić ističe da broj novoinficiranih u kratkom periodu ne može biti tako veliki da bismo dosegli kolektivni imunitet.

- Taj broj treba biti od 60 do 80 posto, a za to treba vremena. Ne može se desiti ni za godinu, ni za duži period. U Americi, gdje je najviše zaraženih, kolektivni imunitet nije dostigao ni 20 posto - zaključio je Zvizdić.

Podložni dvojnim infekcijama

- Da bi znali je li osoba inficirana koronom, gripom ili drugim infektivnim agensom, mikrobiolozi moraju uraditi preciznu identifikaciju mikroorganizama i uputiti kliničare koju je vrstu terapije kod takvih osoba potrebno koristiti. Starije i imunološki nekompetentne osobe, bez obzira na godine, podložnije su mogućim dvojnim ili trojnim infekcijama u odnosu na mlađe i imunološki jače osobe - kazao je Zvizdić.