Jedna od trasiranih migrantskih ruta iz pravca Srbije i Crne Gore prema Sarajevu i sjeverozapadu BiH vodi preko Goražda.
Osim ceste Čajniče - Goražde, migranti sve češće koriste i šumske prostore između ta dva grada, pa se šumskim putevima i stazama, preko nekadašnjih ratnih linija, prebacuju do ulaza u Goražde, gdje najčešće budu locirani i zaustavljeni.
Zbog toga je Granična policija (GP) BiH pojačala svoje aktivnosti na ovom području.
Franka Vican, portparol GPBiH, kaže kako je migrantski pritisak na istočnoj granici BiH prisutan još od 2018. godine, ali je zbog zimskih uvjeta, vodostaja Drine ili vanrednog stanja zbog pandemije bio različitog intenziteta.
- Ali, po slabljenju ili ukidanju nekog od tih faktora migracijski pritisak se odmah poveća na već trasiranim rutama koje iz Srbije, odnosno Crne Gore, vode u BiH – navodi Vican.
Kako nam je kazao Mirsad Kamenica, šef Odsjeka za zaštitu tajnih podataka i analitiku MUP-a BPK Goražde, u posljednja tri mjeseca Terenski centar Službe za poslove sa strancima u Goraždu evidentirao je 97 stranih državljana.
- Graničnoj policiji BiH u tom periodu je predato 65 ilegalnih migranata koje su policajci zatekli na području Goražda. Oni su došli iz pravca Čajniča, nakon što su prešli granicu između Crne Gore i BiH – kaže Kamenica.
Migranti iz ranjivih kategorija - trudnice, djeca, maloljetnici i žene predaju se Službi za poslove sa strancima koja preuzima brigu o njima, dok se ostali predaju Graničnoj policiji koja ih vraća nazad u zemlju iz koje su ušli u BiH.
Graničnoj policiji nedostaje oko 1.100 službenika kako bi adekvatno mogla odgovoriti na sve zadatke. Podršku im pružaju službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), kao i MUP RS.
- Lani su potpisani sporazumi o pružanju pomoći i saradnji u nadzoru granice s policijom Brčko Distrikta BiH, te ministarstvima unutrašnjih poslova HNK, ZHK, Posavskog i Livanjskog kantona – kaže Vican.