Na redovnoj sesiji Kruga 99 profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić je podsjetio na značaj Pokreta za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića obrazloživši tok državnosti Bosne i Hercegovine od njenog nastanka do danas.
Pokret za autonomiju Bosne iz 1831. je nazvao "zanemarenim na čudan način". Govoreći na temu "Istrajnost u borbi: od Kraljevine, autonomije, Republike do bosanske nacije" pozvao se na profesora Envera Redžića za kojeg je rekao da je naglašavao da je Bosna kao država postojala još od vremena banata.
- Bosanske zemlje su bile uvezane u jednu zajedničku vlast. Govoriti o Bosni kao o državi u današnjem smislu nije moguće... Od 9. ili 10. stoljeća u Evropi se čuje za Bosnu. U hiljadu godina ona je konstanta - mišljenja je Lavić.
Prema njegovim riječima, odgovor čija je zemlja Bosna daju bosanski vladari koji su kazali da ona pripada narodu kojeg su oni zvali Bošnjani.
- Bosna je kulturna, antropološka, ekonomska činjenica - dodao je.
Obrazlagajući period osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini Lavić tvrdi da se i tada neprestano čuo pojam Bosna.
- Bosna i poslije okupacije uspjeva očuvati svoje ime i imala je jedan povlašten položaj - ukazao je.
Kao važnim za BiH tokom osmanske vladavine je istakao stvaranje aristokratije i da je zemlju tada branila samo bosanska, a ne osmanska vojska. Podsjetio je da djelovanje Pokreta za autonomiju usljedilo tokom reformi sultana Mahmuda, što je izazvalo otpore u BiH. Kako je kazao, pokret je zahtjevao da i Bosna dobije izvjesnu autonomiju kao što ju je dobila Srbija 1832.