U Bosni i Hercegovini nedavno je obilježeno 115 godina djelovanja Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH. Međutim, ovaj praznik je zasjenila razjedinjenost Saveza, koji možda prvi put od svog nastanka ima dva predsjednika i dvije suprotstavljene grupacije granskih sindikata.

Predsjednik Saveza Selvedin Šatorović na konferenciji za medije govorio je i o problemima funkcioniranja razjedinjenog Saveza.

Govoreći o nesuglasicama, Šatorović je kazao da je on predsjednik SSSBiH.

Granski sindikati

- To je objavljeno u „Službenim novinama“ i to jedino nije prihvaćeno od premijera FBiH. Ta ekipa koju je izabrao Novalić prihvatila je izmjene i dopune Zakona o radu. Oni su dali pristanak da radnik radi 72 sata za plaću nižu od najniže - naglasio je Šatorović.

Drugi predsjednik SSSBiH Mevludin Bektić za „Avaz“ je kazao da, za razliku od Šatorovića, on ne insistira da ga zove predsjednikom i ne bori se za fotelju.

- Iza mene stoji 16 granskih sindikata koji su održali Kongres i izabrali novo rukovodstvo. Treba znati da su 22 granska sindikata formirala Savez i da većina podržava novo rukovodstvo. Novi saziv Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) formiran je sporazumom čak 18 granskih sindikata – istakao je Bektić.

Zakon o radu

Dodao je da ne razumije kako Šatorović može negirati apsolutnu većinu koju predstavlja 18 od 22 granska sindikata.

- Kako radimo u ESV-u nismo napravili nijedan propust, niti smo dali saglasnost na izmjene Zakona o radu. Ipak, utjecali smo na to da drastično promijenimo izmjene i dopune tog zakona. Urgirali smo kod stranaka da ga vrate na početak parlamentarne procedure i da se na tekst može djelovati amandmanski. Prošla je i naša inicijativa da se izmjene tog zakona vezuju za pitanje povećanja najniže plaće u FBiH – naglasio je Bektić.

Radna sedmica od 72 sata

Govoreći o optužbama da su prihvatili radnu sedmicu u trajanju od 72 sata, Bektić kaže da se to isključivo odnosi na javna preduzeća od vitalnog značaja za FBiH.

- Ne radi se o privatnim kompanijama koje proizvode obuću, već se misli na preduzeća u FBiH koja, naprimjer, proizvode električnu energiju. Na njih se odnosi ova odredba od 72 radna sata u sedmici i to isključivo u okviru krize kao što je ova pandemije i najduže u trajanju od 14 dana – pojasnio je Bektić.