Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasadorica Ketlin Kavalec (Kathleen) u intervju za "Dnevni avaz" govori o nadolazećim lokalnim izborima, daje savjete građanima na šta da obrate pažnju u predizbornoj kampanji, ali ih poziva da prijave i najmanje naznake izbornih krađa.
Uoči održavanja lokalnih izbora u BiH, kako ocjenjujete stanje demokratije u BiH? Posebno s aspekta svih problema koji su u BiH vežu za održavanje ovogodišnjih izbora?
BiH i njeni građani suočavaju se s ogromnim izazovima širom društvene, ekonomske i političke sfere, koji su dodatno pogoršani pandemijom. Nema sumnje da demokratija u BiH zahtijeva dalji razvoj i provedbu reformi kako bi se uspješno suočila s ovim izazovima. Kako sada stvari stoje, politika je isuviše usmjerena na iskorištavanje podjela i stvaranje veza sa prošlošću koje odvraćaju pažnju od stvarnih problema, umjesto na naporan rad potreban da se provedu reforme od ključnog značaja. Javne institucije, koje bi trebale biti neovisne, predmetom su političkog uplitanja, a političke stranke su previše često “one man show” (djelo jedne osobe). Sve u svemu, ankete pokazuju da je povjerenje u političke elite u BiH na veoma niskom nivou, kao i u izbore, političke stranke i izbornu administraciju.
Jasno je da građani žele viši nivo prosperiteta i stabilnosti u BiH, što će im omogućiti da grade svoju budućnost ovdje u ovoj državi, umjesto da se povedu primjerom onih koji su emigrirali u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu.
Urgiramo na političare i lidere da obustave negativnu retoriku i umjesto toga da se usmjere na međusobnu saradnju u izradi politika rada za rješavanje problema koje pogađaju svakodnevni život građana. Na taj način, politički lideri mogu pomoći u vraćanju povjerenja u politički sistem. Glasačima predstojeći općinski izbori nude priliku da pozovu političare na odgovornost i osiguraju im rezultate koje žele. Zaista, kako smo to činili i na prošlim izborima, Misija OSCE-a u BiH ohrabruje kandidate u konkretnim lokacijama da potpišu predizborne izjave da neće koristiti retoriku podjela i zapaljivu retoriku tokom svojih kampanja.
Ono što bi pomoglo ovoj državi da krene naprijed su reforme koje bi pokrenule sveobuhvatnu transformaciju u odnosu na izbore, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, pomirenje i poštivanje ljudskih prava. Uvjerena sam da je ovu vrstu demokratske reforme moguće postići u BiH, ali to zahtijeva da građani koriste svoje glasove i izaberu zvaničnike koji će se obavezati da zajednički rade na konstruktivnoj promjeni. Bosna i Hercegovina ima nekoliko prednosti kada je u pitanju provedba reforme: relativno mala država, geografski položaj u Evropi i spremnost međunarodne zajednice da finansira i pruži podršku aktivnostima na provedbi reformi. Ono što nedostaje je politička spremnost da se reforma provede, zato u ovom smislu glasači mogu i trebali bi izaći na izbore i izabrati one lidere koji dokažu da su ozbiljni po pitanju uvođenja konstruktivnih promjena.
Zajedno sa ostalima iz međunarodne zajednice, Misija OSCE-a u BiH posvećena je pružanju podrške i pomoći vlastima BiH da postignu svoje demokratske ciljeve.
Prema vašem mišljenju na šta bi građani trebali obratiti pažnju a kad je riječ o predizbornom periodu?
Podstakla bih građane da pažljivo iskoriste svoje biračko pravo i da sude o kandidatima na osnovu njihovih prethodnih rezultata. Predložila bih da birači uzmu u razmatranje osnovna pitanja kao što su: „Koji politički program će učiniti moju općinu boljom?“ „Koji kandidat je najbolje pripremljen i najsposobniji da ostvari konkretne rezultate za moju zajednicu i za bolju budućnost Bosne i Hercegovine?
Prilikom ocjenjivanja političkih kandidata, birači mogu poželjeti da razmotre stavove kandidata o pitanjima kao što su otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje sistema zdravstvene zaštite, bolje i kompetitivnije obrazovanje, kao i hvatanje u koštac sa korupcijom, kako bi se osiguralo da novac poreznih obveznika ne bude zloupotrijebljen. Ako postoje oni koji mogu voditi državu u tom pravcu, onda će pozitivni rezultati uskoro biti vidljivi.
Pored toga bih podstakla građane da obrate pažnju i prijave bilo kakve naznake izborne krađe, kao i da izbjegavaju osobe koje pokušavaju da na njih izvrše pritisak ili da utiču na njihovo glasanje. Snažno bismo sugerirali građanima da provjere da li se nalaze na biračkom spisku prije dana izbora.
Stručnjake u BiH zabrinjava činjenica da će veći dio predizborne kampanje biti održan putem društvenih mreža i medija. Kako da građani prepoznaju lažne informacije koje se često pojavljuju na društvenim mrežama?
Iako je korištenje tradicionalnih i društvenih medija uobičajeni dio izborne kampanje, namjerno širenje dezinformacija sa ciljem uticanja na birače je naravno neprihvatljivo, a u nekim slučajevima je također zabranjeno zakonom.
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini prepoznaje pitanje lažnih informacija – takozvanih „lažnih vijesti“ – kao jedan od glavnih izazova sa kojima se birači suočavaju dok pokušavaju da pronađu pouzdane informacije na osnovu kojih mogu donijeti utemeljene odluke u glasačkoj kabini. Za borbu protiv lažnih informacija potreban se sveobuhvatan angažman i institucija vlasti i građana. Važno je da se u školi uči medijska pismenost, uključujući ocjenjivanje izvora informacija. Misija OSCE-a je, sa svoje strane, u prošlosti organizirala određeni broj radionica o medijskoj pismenosti za studente univerziteta iz cijele BiH, koji po prvi put izlaze na glasanje.
Uopćeno govoreći bismo podstakli birače da se oslanjaju na pouzdane izvore informacija, da provjeravaju informacije iz više izvora i da kritički promišljaju o onome što čitaju i slušaju, naročito na društvenim mrežama. Nekoliko studija je pokazalo da su se „lažne vijesti“ na društvenim mrežama – u poređenju sa vijestima za koje su agencije za provjeru činjenica utvrdile da su istinite – širile i brže i dalje nego istinite vijesti. U jednoj studiji, šanse da „lažna vijest“ bude podijeljena na Twitteru bile su 70 procenata veće nego istinita vijest. Neće vas iznenaditi da vrsta „lažnih vijesti“ za koju je najvjerovatnije da će se širiti uključuje politička pitanja, naročito tokom izbornih kampanja, tako da birači trebaju kritički promisliti o medijima čiji sadržaj konzumiraju.
Prema Vašem iskustvu kako se u svijetu kontrolira predizborna kampanja na društvenim mrežama?
Upotreba društvenih medija u svrhu promocije političkih programa jedan je od efikasnih načina obraćanja široj publici za vrijeme predizborne kampanje, te je stoga igrala važnu ulogu u provođenju kampanja, i prema nekim tvrdnjama, također doprinijela izbornoj pobjedi u velikom broju država. Naravno, za vrijeme pandemije, kada je obim tradicionalnih predizbornih aktivnosti značajno umanjen u interesu zaštite zdravlja stanovništva, upotreba društvenih medija vjerovatno će igrati još značajniju ulogu. To je još jedan od razloga zbog kojih birači moraju obratiti pažnju na obilježja lažnih informacija ili nastojanja nepoznatih izvora, kojima je cilj ostvarenje utjecaja na njihove stavove.
Još jedan razlog za zabrinutost je upotreba platformi društvenih medija za širenje govora mržnje. Važno je istaći da pravila i norme kojima se propisuje prihvatljiv govor u javnom prostoru treba poštovati, bez obzira na platformu.
Koju će ulogu imati OSCE u ovogodišnjim lokalnim izborima?
Kao što znate, Misija OSCE-a u BiH u prošlosti je igrala veoma važnu ulogu u provođenju izbora u BiH, nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dok je danas ta odgovornost s pravom povjerena nadležnim institucijama BiH. Važno je napomenuti da u ovom trenutku Misija nema odgovornost za praćenje izbora u BiH. Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), sa sjedištem u Varšavi, odgovoran je za provedbu aktivnosti praćenja izbora u državama članicama OSCE-a. Međutim, pravilo je da ODIHR vrši praćenje opštih izbora, i te aktivnosti realizira neovisno od Misije OSCE-a u BiH.
No, bez obzira na to, Misija OSCE-a u BiH i dalje radi na realizaciji širih inicijativa vezanih za izborni proces, te pruža podršku izradi izmjena i dopuna izbornih propisa i propisa vezanih za finansiranje političkih stranaka, te pruža podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH u daljnjem razvoju tehničkih kapaciteta izborne administracije i njenom osposobljavanju za provođenje izbornog procesa uz očuvanje integriteta i transparentnosti. Na primjer, nedavno smo pomogli Centralnoj izbornoj komisiji BiH da omogući direktan prijenos svojih sjednica, u cilju poboljšanja transparentnosti ove institucije.
Ovo su prvi izbori u BiH koji se održavaju u okviru pandemije koronavirusa. Međutim znamo da su mnoge države u svijetu, pa i u regionu već održale izbore, da li se Centralna izborna komisija BiH obraćala OSCE-u za savjetodavnom pomoću u organiziranju ovogodišnjih izbora. Naravno u smislu da OSCE prenese iskustva regionalnih kancelarija koja su već prošle kroz izborni proces u vrijeme pandemije.
Centralna izborna komisija BiH je izradila smjernice za rad biračkih odbora za vrijeme pandemije, te radi na izradi smjernica za provođenje predizbornih aktivnosti, na osnovu preporuka nadležnih zdravstvenih institucija.
Centralna izborna komisija BiH stručno provodi ovaj proces, ali i dalje postoji pitanje kako će se finansirati provođenje specijalnih mjera na biračkim mjestima, poput dezinfekcije površina, osiguranja maski i ostale zaštitne opreme za članove biračkih odbora, itd. Doznaka sredstava za provođenje izbora ne obuhvata ove troškove. Poznato nam je da je Centralna izborna komisija BiH uputila zahtjev nadležnih organima za izdvajanje dodatnih sredstava za ove potrebe. Smatramo da bi takva sredstva trebala biti na raspolaganju, imajući u vidu urgentnu finansijsku pomoć koju su BiH uputili strani donatori, u cilju prevladavanja pandemije. Pažljivo ćemo pratiti odgovor nadležnih organa.
