Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšićo govorio je u Crkvi sjećanja u Berlinu u povodu obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

- Uvaženi svećenici, poštovane dame i gospodo, dragi građani Berlina i Savezne Republike Njemačke! Osjećam izuzetnu čast što vam se, uz nekoliko rečenica mogu obratiti u ovom gradu i na ovom mjestu znakovitog značenja i imena, u Crkvi sjećanja, a u povodu obilježavanja 25. obljetnice genocida koji je počinjen u Bosni i Hercegovini, odnosno u Srebrenici.

Prije nego bilo šta kažem o tome, želim ovom prigodom, a imajući u vidu da je pojam sjećanja, kao jedan društveni institut, ono što nas je danas ovdje okupilo, da se obvezno prisjetimo žrtava užasnog terorističkog napada koji se prije četiri godine, nedaleko od ovog mjesta dogodio, u sklopu Božićnog sajma, kada je ubijeno dvanaest nedužnih ljudi.  

Takva užasna manifestacija zločina počinjenog iz bezumlja i mržnje, za nas koji dolazimo iz Bosne i Hercegovine nikako ne može ostati neprimijećena, i ne može olako biti zaboravljena, jer smo bezumlje i mržnju kao građani Bosne i Hercegovine, krajem prošlog stoljeća osjetili na svojoj koži. Bio je to, nažalost, dokaz, da zlo nije tek tako prolazno, i da se vraća, čak i onda kada mu se najmanje nadate – rekao je Komšić.

Zaborav je prvi preduvjet za vraćanje zla

Dodao je sama priroda dobroga čovjeka teško prihvata zlo kao objektivnu mogućnost.

- Ona ga želi potisnuti i isključiti kao realnost, ali toliko puta se u povijesti čovječanstva desilo da se zlo unatoč vjerovanjima dobrih, ponovilo. Jer zaborav je prvi preduvjet za vraćanje zla, a sjećanje na zlo, prvi preduvjet tome da se ono nikada ne ponovi. Da se u mojoj državi krajem prošlog stoljeća nisu ponovila sva ona zla i stradanja koja su se dogodila u Drugom svjetskom ratu, a koja su ostavila nesagledive posljedice, ustvrdio bih da je sjećati se lako. Ja to danas, s obzirom na doživljeno i preživljeno, ne mogu reći. Sjećati se, to je teško. Pa, iako je teško, zaista je neophodno.

Mi u Bosni i Hercegovini ne možemo, nećemo, niti želimo da zaboravimo ono što nam se dogodilo. Kada bismo na to pristali, dali bismo za pravo onima koji su našu državu željeli uništiti i pri tome čitav jedan narod istrijebiti sa lica zemlje.

Srebrenica je, zapravo, samo središnja točka bosanskog genocida, odnosno zločinačke operacije vođene protiv države Bosne i Hercegovine i njezinih građana, od početka do kraja agresije, od 1992. do 1995. godine, jer su se isti ili slični zločini počinjeni u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, sa istom namjerom i sa istim ili sličnim genocidnim posljedicama – naveo je Komšić.

Ipak, dodao je, Srebrenica je ta koja je za svijet ostala upamćena kao crna točka suvremene povijesti, mrlja na savjesti najnaprednijeg dijela svijeta i civilizacije.

-Za Bosnu i Hercegovinu i najveći dio njezinih građana ona je temeljno određenje njezine sadašnjosti, i određenje života nekoliko generacija ljudi.  

Relevantne presude međunarodnih i domaćih sudova, tek su jednim malim dijelom zadovoljile pravdu, premda te presude teško mogu biti neka naročita duševna satisfakcija za žrtve genocida. One su ipak samo znanstveni doprinos povijesti i istini o činjenicama o kojima danas ne može i ne smije da bude nikakvih pregovora, jer se o činjenicama ne pregovara.

Međutim, neki, pa i u našem susjedstvu, koji za genocid nose odgovornost, kao da još uvijek očekuju da žrtva pruži ruku zločincu u ime neke ugodnije budućnosti - umjesto da zločinac klekne pred žrtvom u ime pravedne i mirne budućnosti.

Mi nemamo pravo da tako danas postavljamo stvari, nemamo na to pravo kao ljudi, jer ne možemo praštati u ime ubijenih i njihovih obitelji. Nemamo pravo ni kao napredno društvo, jer nasilje ne smije biti vrijednost i put koji se isplati – rekao je Komšić te naglasio da su žrtve genocida toliko puta pokazale spremnost na pomirenje, da ta spremnost naprosto fascinira, što se naročito vidi kod onih koji su pretrpjeli najveće i najteže gubitke.

Zajednički interes

- Njima je pomirenje drago, ali im je istina draža, i cijenim da su tu potpuno upravu, jer je pomirenje bez istine lažno pomirenje, i uvod u nove tragedije.

Nama je potrebno partnerstvo bazirano na zajedničkom interesu, a vjerujemo da je upravo mir zajednički interes svih. Niko od nas u Bosni i Hercegovini to više ne želi, i zato upravo više od drugih u regiji inzistiramo na suzbijanju svakog znaka pojave ideologija koje mogu ponoviti ili nastojati da ponove genocid.

Mi nikada nećemo na tome prestati da inzistiramo, jer to nije samo politička nego i moralna odgovornost. Želimo biti odgovorni i prema sebi i prema drugima. Želimo jednom zauvijek prekinuti lanac stradanja koji prožima našu zajedničku povijest – rekao je Komšić.