Sarajevo važi za posebno mjesto na planeti Zemlji. Ova raskrsnica historija, religija i tradicija, mjesto jedinstvenog susreta Istoka i Zapada, oduvijek je bila zanimljiva ljudima raznih profesija, pa tako i turistima iz cijelog svijeta. Posebnu priču priča staro jezgro grada - Baščaršija, istinski biser, i ne kaže se uzalud „Ko se jednom napije vode s Baščaršije“ uvijek se vraća u šeher.
Baščaršija je stara sarajevska čaršija te historijsko i kulturno središte grada. Izgrađena je u 15. stoljeću, kada je Isa-beg Ishaković osnovao i cijeli grad. Smještena je na sjevernoj obali rijeke Miljacke, u općini Stari Grad Sarajevo. Na njoj se nalazi nekoliko važnih historijskih objekata. Danas je glavna turistička atrakcija grada Sarajeva, gdje se nalaze i najstarije ulice u Sarajevu koje obiluju zanatskim radnjama. Na Baščaršiji možete pojesti ćevape i baklavu te popiti tursku kafu i uživati u jedinstvenoj atmosferi. Turisti s drugog kraja svijeta kažu da ih Baščaršija ostavlja bez daha.
Riječ “baš” na turskom znači “glavna”, tako da Baščaršija znači “glavna čaršija”. Zbog velikog požara u 19. stoljeću, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekada bila.
U centru je smješten Sebilj, drvena fontana urađena u pseudootomanskom stilu, koju je izgradio bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica 1753. godine. Ovaj dio se, također, često naziva i Trg golubova. Sigurno da se mnogi, kada se tu nađu, sjete pjesme „Poletjela golubica s Baščaršije...“.
Gradska vijećnica nalazi se nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austrougarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata koje je u Sarajevu ostavila austrougarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Nezaobilazna je adresa za turiste, mjesto je to koje priča hiljadu priča.
Bijela tabija je kula na cesti Dariva - Mošćanica, na istočnoj visinskoj koti Sarajevske kotline. Podignuta je na mjestu srednjovjekovne tvrđave sagrađene oko 1550. godine. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u austrougarskom periodu. Kula je bila od velikog značaja za odbranu grada prilikom napada austrijskog princa Eugena Savojskog u 17. stoljeću te austrougarske vojske 1878. godine. Bijela tabija se nalazi unutar graditeljske cjeline Stari grad Vratnik, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Gazi Husrev-begova džamija, također znana i kao Begova džamija, izgrađena je 1530. godine u Sarajevu i smatra se jednom od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
Obavezno treba posjetiti i Latinsku ćupriju, jedan od najpoznatijih mostova u gradu Sarajevu. Kraćom šetnjom možete doći do vidikovaca u samom gradu... Uložite malo više napora pa se popnete do Bijele tabije, Hrida, Hošinog brijega, Sedrenika, Vrtanika, Bistrika, Zmajevca, uživat ćete u jedinstvenom pogledu. I mnogima će tada biti jasnije zašto su se nekada davno upravo tu pravile kuće.
Na Baščaršiji se nalaze dva preostala sarajevska natkrivena bazara - Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan, te Gazi Husrev-begova džamija, medresa i biblioteka, Sahat kula, radnje čuvenih sarajevskih zanatlija, Morića i Kolobara han... Baščaršija je i gastronomsko središte Sarajeva, jer ćete upravo unutar njenih granica pronaći najpoznatije sarajevske aščinice, buregdžinice, ćevabdžinice...
Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.
Jedna od najpoznatijih lokacija u Sarajevu jeste ona gdje se, kod mosta Latinska ćuprija, spajaju ulice Zelenih beretki i Obala Kulina bana. Na tom mjestu je 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika, nadvojvodu Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Taj događaj, koji historija pamti pod nazivom Sarajevski atentat, bio je neposredni povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Atentat se desio tačno pokraj tadašnje Šilerove radnje, zgrade u kojoj je danas smješten Muzej Sarajevo 1878.-1918.
