75. godišnjice UN-a je bila povod da se, pod pokroviteljstvom predsjednice Grčke Katerina Sakellaropoulou, u organizaciji Nizami Ganjavi Međunarodnog Centra (NGIC) i Fondacije Mariane Vardinoyanis, održi trodnevna online video konferencija pod nazivom „Zajednička budućnost - Zajednička odgovornost“.   

Bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija je vodio sesiju „Na ekononskom frontu - na putu ka održivom razvoju“ sa izuzetnim učesnicima i prijateljima poput bivšeg predsjednika Poljske Aleksandra Kwasnjevskog, predsjednika Socijalističke Internacionale, bivšeg premijera Grčke Georga Papandreua, bivšeg premijera Izreala Ehud Baraka, direktora Trilateralne komisije za Evropu Piera Riverija...

Uvodna izlaganja i dijalog su bili posvećeni definisanju ključnih izazova, narednim ekonomskin razvojnim koracima i ulozi vlada, poslovne i akademske zajednice neophodnih zbog razarajućih posljedica pandemije.

Rezultat ove panel diskusije je prezentirao na posljednjoj sesiji trodnevne konferencije kao okvir zajedničkog djelovanja učesnika u narednom periodu. 

Lagumdžija je istakao da je globalna ekonomija, praćena zdravstvenom krizom i pandemijom, u najnižoj razvojnoj tački od kraja devetnaestog vijeka. Posebno su pogođene zemlje u razvoju uz rastuće siromaštvo i nesagledive društvene i sigurnosne a ne samo ekonomske posljedice. Mada su ekonomski poticaji i zaštitne mjere kakve se nikada ranije nisu činile dale prve rezultate još uvijek se ne vidi kraj ukupne krize.  

- Ulazimo u vrijeme od sljedećih nekoliko mjeseci će odrediti narednih 5 do 10 godina. Međunarodna organizacija rada je upravo iznijela predikciju da će se, ukoliko se pandemija nastavi, broj od 3.1 milijarde zaposlenih prepoloviti što će generisati nove i nepredvidive sukobe unutar između pojedinih država - kazao je Lagumždija. 

Problemi inicirani pandemijom su globalne prirode. Zbog toga svaki pokušaj da se oni rješavaju zatvaranjem država, nacionalističkim podjelama i populizmom i lokalnim „terapijama“ može generisati samo nove sukobe sa nesagledivim posljedicama.

Zbog nedostataka globalnog i nacionalnog liderstva rješenja se mogu tražiti u pritisku javnosti na izabrane dužnosnike kroz stvaranje saveza ljudi koji slično misle o izlasku iz krize i stvaranju „Nove normalnosti“ ili novog svjetskog poretka i okretanja ka održivom razvoju koji će uvažavati zaštitu prirodnih resursa.

Lagumdžija je naglasio da ubrzanje realizacija Agende 2030. i Održivih razvojnih ciljeva nemaju alternativu. Ovo je bila prilika da upozna sagovornike sa aktivnostima i dobije podršku za uspostavu Mreže za promociju održivog razvoja Zapadnog Balkana što bi moglo imati značajan uticaj na ubrzanje i jačanje EU integracionih procesa kroz implementaciju novouspostavljenog „Evropskog zelenog dogovora“.

Tokom čitave konferencije se pokazalo da u svakom aspektu nastupajuće Postkorona Ere ključnu ulogu će imati oni akteri koji se više posvete obrazovanju i njegovom tretmanu kao najvažnijoj ekonomskoj i razvojnoj komponenti.

Države koje ne budu jačale ukupni obrazovni sistem i davale mu značajniju ulogu mogu samo biti veliki gubitnici u ekonomskoj utakmici koja će se odvijati prije svega u sferi digitalizacije ekonomije i društva u cjelini. 

Za sve to je neophodno segregirajuće politike daljih podjela poraziti te jačati duštva zajedničkih vrijednosti i kulturu zajedništva u održivom razvoju, obrazovanju, liderstvu i znaju.

Lagumdžija je podcrtao da cilj ne smije biti vraćanje na svijet prije COVID-19. To je svakako bio svijet pun protivrječnosti koje su vodile ka daljoj nestabilnosti, nejednakosti, nepravdi i sukobima. Stvaranje „Nove normalnosti“ i prosperiteta u Postkorona Eri karakterišu tri paralelna pravca: Odbrana od pandemije, Restart onoga što je vrijedilo i Ponovno propitivanje postojećeg i kreativno inoviranje života i rada zasnovanog na kulturi zajedništva i bogatstva u različitostima (3R – Resilience, Restart, Reinvent).

Konferencija je bila prilika za konsolidaciju inicijativa i nove aktivnosti prema vodećim multilateralnim organizacijama i globalnim liderima u kojima je NGIC učestvovao tokom pandemije.