Vlada Federacije usvojila je Program ekonomske stabilizacije i oporavka 2020.-2021. godine. Ovaj program, koji je predstavio premijer Fadil Novalić, sadrži tri osnovne novine, osnivanje garantnog fonda, veće ulaganje u poljoprivredu i zdravstveni sektor te očuvanje održivosti elektroenergetskog sistema za finansiranje rudnika.  

Priliv doznaka

- BiH je suočena s vrlo mogućom dubokom recesijom prouzrokovanom „šokom" koji je došao iz zdravstvenog sektora i izazvao poremećaje u svim sferama života i rada. Jačina recesije u BiH zavisit će, u prvom redu, od trajanja pandemije u Evropi, kao glavnom trgovinskom partneru zemlje - navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.

Što se tiče BiH, koja predstavlja malu otvorenu ekonomiju, pad ekonomije će, prema projekcijama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, te procjenama domaćih institucija, iznositi između 3,2 i 5 posto. Također, u 2019. doznake iz inozemstva su iznosile oko 3 milijarde KM i činile su blizu 10 posto BDP-a.

Očekuje se da će se i priliv doznaka smanjiti za 30-40 posto, što će dodatno smanjiti potražnju i negativno djelovati na poslovanje. Vlada FBiH je predvidjela tri scenarija. U prvom je predviđen pad ekonomije od 3,2 posto, drugi scenarij je nešto dramatičniji i predviđa pad ekonomije od 4,2 posto. Treći i najcrnji predviđa pad od čak 5 posto. Sva tri scenarija predviđaju pad broja zaposlenih između 15 i 20 hiljada.

Zlatko Hurtić, savjetnik premijera FBiH, kaže da se osnivanjem garantnog fonda osiguravaju povoljniji krediti za izdavanje garancija kod komercijalnih banaka.

- Imaju dva revolving fonda kojima bi se trebalo osigurati povoljnije finansiranje manjih preduzeća. Zadržava se ona linija aktivnog zapošljavanja kroz Zavod za zapošljavanje. Najniža plaća će biti viša automatski kroz usvajanje izmjena Zakona o doprinosima. Njen rast je projiciran istovremeno s usvajanjem izmjena Zakona o doprinosima - kaže Hurtić.

U ovom programu Vlada je postavila i ciljeve koji se ogledaju u očuvanju radnih mjesta kroz stabilizaciju i stimuliranje ekonomskog oporavka, održavanje stabilnosti isplate penzija, ratnih i neratnih invalidnina, te drugih budžetskih transfera, podršku izvozu, održavanje makroekonomske stabilnosti u uvjetima umjerenog rasta unutrašnjeg i vanjskog zaduženja, reforme javnih preduzeća, jačanje zdravstvenog sektora, sistem socijalne zaštite i zaštite od gubitka posla, ubrzavanje implementacije javnih investicija…  

Simbolična pomoć

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak, pak, navodi da program koji stane na 13 stranica ne obećava puno. 

- Država nema strateški razvoj poljoprivrede. To je simbolično. Priča o tim izdvajanjima nema smisla. Pandemija je pogodila prije svega uslužne djelatnosti, nakon toga idu izvoznici zbog globalnih lanaca snabdijevanja - navodi Čavalić. 

Precjenjuje se garantni fond

- Precjenjuje se garantni fond prije svega što je napravljen pri Razvojnoj banci. Znamo kako selektivno funkcionira Razvojna banka FBiH. Taj garantni fond neće imati multiplikativni efekt niti će biti dostupan svima pogođenima, naročito mikro biznisima, koji su najviše pogođeni - zaključuje Čavalić.  

Mjere Vlade

- Mjere iz sfere fiskalne politike; 

- Aktivne mjere zapošljavanja; 

- Mjere u okviru finansijskog sektora;

- Mjere s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta ; 

- Mjere usmjerene na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti;

- Mjere usmjerene na povećanje otpornosti ekonomije i 

- Javne i privatne investicije.