Pandemija koronavirusa već je donijela mnoge promjene u živote ljudi u cijelom svijetu, donoseći nove izazove, uključujući i pažljivije tretiranje zbrinjavanja medicinskog i infektivnog otpada.
Prema informacijama u svim zemljama pogođenim pandemijom, a posebno zemljama sa usporenijim ekonomskim rastom i neizgrađenim sistemom zaštite okoliša, predstoji dug put unapređivanja sistema da bi ljudi bili sigurni i da bi se zaštitila životna sredina.
Važno je istaknuti da je Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao i Radne grupe za upravljanje medicinskim otpadom, koja je pod okriljem Svjetske asocijacije za upravljanje otpadom (ISWA), da se sav otpad koji nastane na "COV" odjeljenima, smatra infektivnim.
Svijet putem medija i društvenih mreža svakodnevno gleda slike odbačenih maski, rukavica i na ulicama i u prirodi, dok su građani uglavnom slabo ili nikako informirani o postupanju sa iskorištenom zaštitnom opremom.
Stručnjaci iz raznih oblasti, ali i kompanije ističu važnost odgovornog i sigurnog upravljanja tim materijalom i potrebu da se ono unaprijedi u specifičnim uslovima kakvi su sada, ali i kad prođu izazovi koje je postavio COVID-19. Osim osoblja koje je u kontaktu s medicinskim otpadom i mora da bude zaštićeno, postavlja se pitanje sigurnosnog rizika za sakupljače sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada i sa deponija.
Prema procjenama stručnjaka količina medicinskog otpada je u razvijenim zemljama utrostručena od početka širenja bolesti COVID-19, te se nužno nameće obaveza svih institucija, firmi i organizacija da jednokratnu zaštitnu opremu predaju na tretman prije odlaganja na deponije.
Također, medicinski stručnjaci i ekolozi upozoravaju da vlasti moraju raditi na podizanju svijesti o sprečavanju širenja zaraze putem medicinskog otpada, a lokalne zajednice uspostavljati poseban tok zbrinjavanja maski i rukavica putem kolektorskih mjesta za odlaganje upotrebljenih maskih i rukavica, iz kojih bi ovlašćeni operateri mogli evakuisati potencijalno opasan otpad.
Stručni savjetnik za odnose s javnošću Federalnog ministarstva zdravstva Zlatan Peršić podsjeća da je zbrinjavanje medicinskog otpada u FBiH definirano Zakonom o upravljanju otpadom FBiH i Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom.
- Upravljanje otpadom regulirano je i kantonalnim propisima, a poslove u upravljanju otpadom vrše Federalno i kantonalna ministarstva okoliša te kantonalna ministarstva zdravstva, s tim da napominjemo da je za odlaganje medicinskog otpada zadužen i vlasnik medicinskog otpada, odnosno zdravstvena ustanova - naglašava Peršić.
U Kriznom planu pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa u Federaciji BiH je predviđeno i postupanje sa medicinskim otpadom, a u skladu s propisima o upravljanju opadom.
Peršić također navodi da s obzirom da otpadom upravljaju same zdravstvene ustanove koje su u obavezi imati plan upravljanja medicinskim otpadom, te da nemaju obavezu o tome izvještavati resorno ministarstvo, ne raspolažu informacijama o količinama otpada koje su nastale u FBiH u toku pandemije COVID-19.
Magistar ekologije i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim otpadom u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske Željko Aleksić izjavio je da su odmah po prijemu naloga od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS počele pripreme prije prijema prvog pacijenta zaraženog novim koronavirusom kako bi novonastalu epidemiološku situaciju dočekali spremni.
Određene su lokacije za transportne kontejnere za odlaganje infektivnog otpada u svakoj sobi gdje se nalaze pacijenti kao i transportne kontejnere na izlazu iz izolovanog prostora, gdje se odlaže jednokratna zaštitna oprema, koja se takođe tretira kao infektivni medicinski otpad.
Određeni su čisti i prljavi putevi transportnih kontejnera, a takođe izrađeno je ,,Upustvo za postupanje sa infektivnim medicinskim otpadom u slučaju sumnje na infekciju novim koronavirusom (SARS-CoV -2).
Aleksić ističe da je pored svega navedenog održana edukacija medicinskog osoblja i pomoćnih radnika, koji mogu doći ili koji su u kontaktu sa dokazano pozitivnim pacijentima.
- Odredili smo dva edukovana kružna radnika koji su zaduženi samo za transport otpada sa COVID odjeljenja, kako bi se rizik prenosa infekcije smanjio na što manju moguću mjeru, te kako bi što manji broj ljudi bio uključen u ove poslove. Za ove radnike obezbjeđena je kompletna profesionalna zaštitna oprema (PZO) - navodi Aleksić.
Također naglašava da su zabranili transport te kategorije otpada kroz unutrašnjost zgrade i liftom, te pomoćne radnice otpad odlažu na mjesta za privremeno odlaganje otpada, a kružni radnici zaduženi za transport tog otpada ručno nose otpad niz stepenice vani, i odvoze ga na prostor za tretman infektivnog medicinskog otpada.
Infektivni otpad se sa COVID odjeljenja odvozio i predavao ovlaštenom operateru dva puta dnevno i to svakim danom, pa i danima vikenda, državnim i vjerskim praznicima.
Aleksić naglašava kako je u redovnom procesu rada u UKC RS mjesečno produkovano oko 6.500 kilograma infektivnog otpada, a u doba pandemije novim koronavirusom ta količina se udvostručila, te podsjeća da se u toj ustanovi liječilo 80 posto pacijenata zaraženih koronavirusom iz RS-a.
