Više od 130 umjetnika, novinara, muzičara, vjerskih lidera, članova porodica žrtava, svjedoka genocida, učestvovat će u novom videoprojektu „Čitanje za Srebrenicu“.
Na način kako je to ove godine, u znak sjećanja na žrtve holokausta, uradio Svjetski memorijalni centar sjećanja „Yad Vashem“, s učesnicima iz cijele BiH sjećanje na žrtve genocida čuvat će Memorijalni centar Srebrenica.
Imena ubijenih do sada su izgovarana samo tokom godišnjica genocida u Srebrenici. Sada će 8.372 imena uklesana na Zid sjećanja u Potočarima biti izgovarana na različitim lokacijama u našoj zemlji.
Član tima koji radi na projektu, snimatelj, montažer i fotograf Ahmedin Đozić kazao nam je da je u vremenu negiranja i relativiziranja žrtava izuzetno važno da se o genocidu što više govori.
- Za sada smo snimali u Srebrenici i Sarajevu, trenutno radimo snimanja u Tuzli, a planiramo u narednom periodu nastaviti i u Mostaru i drugim bh. gradovima. Svako od učesnika bira lokaciju snimanja. Zaista je pohvalno to što su ljudi, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, izrazili želju za učešćem u ovom projektu. Počeli smo i s objavama prvih pojedinačnih čitanja na našem YouTube kanalu koja će se objavljivati sve do 11. jula, a nakon toga planiramo sva čitanja objediniti i snimak ponuditi institucijama, memorijalima i muzejima koji pokažu interes da prikazivanjem „Čitanja za Srebrenicu“ odaju počast žrtvama genocida - navodi Đozić.
Prva imena žrtava genocida pročitali su reisu-l-ulema IZ BiH Husein ef. Kavazović i hazan Sarajevske sinagoge Igor Kožemjakin.
- Čestitam Memorijalnom centru što su mi dali priliku da budem prvi koji će pročitati imena prvih žrtava sa spiska. Bitno je da se svake godine prisjetimo da to nisu samo brojke, da su to čitavi svjetovi koji su umoreni. Svako od tih imena nas sve obaveže, jer ubijeni u genocidu u Srebrenici nisu žrtve za kojima treba da žale samo muslimani. To je tragedija čitavog čovječanstva, jer genocid, kao i holokaust to jesu. To su zločini protiv čovječnosti, protiv čovjeka - rekao je reis Kavazović.
Jedino njegovanjem kulture sjećanja možemo spriječiti da „nikad više“ ne bude samo pusta fraza, istakao je Kožemjakin.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica poručili su da nikada nije bilo važnije jedinstveno stati protiv svakog oblika historijskog revizionizma, rasta ekstremne desnice te politika koje relativiziraju zločine holokausta i zločine genocida u Srebrenici.
- „Čitanje za Srebrenicu“ pokrenuto je na osnovnoj poruci da obaveza govorenja o genocidu i obilježavanja genocida nije samo dužnost i ne pripada samo Srebreničanima, već svim građanima BiH - naveo je Almir Salihović, jedan od članova tima koji radi na realizaciji projekta.