Ovo je bio samit o proširenju, iako nekim zemljama ta riječ ne sjeda najbolje, rekao je danas hrvatski premijer Andrej Plenković po završetku Zagrebačkog samita i istaknuo da je zapadnom Balkanu upućena poruka da ih se nije zaboravilo usprkos zdravstvenoj krizi.

Sastanak čelnika 27 zemalja članica i šest zemalja zapadnog Balkana održan je videovezom zbog pandemije koronavirusa, prenosi Fena.

Postigli rezultate

- Iako se sastanak, nažalost, nije održao onako kako smo htjeli, da se fizički okupimo u Zagrebu, mislim da smo u sadržajnom smislu postigli rezultate u skladu s našim i s očekivanjima naših jugoistočnih susjeda.

Siguran sam da će narodi i države u našem susjedstvu cijeniti poruku koja je poslana danas iz Zagreba i svih drugih prijestolnica zemalja članica EU-a - rekao je Plenković, jedan od suorganizatora samita.

Zagrebačku deklaraciju prihvatilo je 27 članica EU-a te makedonski premijer Oliver Spasovski, albanski premijer Edi Rama, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hašim Tači (Hashim Thaci).

U tekstu se nigdje ne spominje izraz proširenje, ali Plenković kaže da "ovo u biti jeste samit o proširenju, osobito u svjetlu političke odluke prije dva mjeseca o otvaranju pregovora s još dvije zemlje, dvije već pregovaraju nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti".

- Ima zemalja kojima ta riječ ne sjeda najbolje u ušima iz niza razloga, ali ono što su činjenice, su činjenice - ustvrdio je Plenković, dodavši kako, ipak, u ovom trenutku "nije realno očekivati" konkretan datum novog proširenja EU.

- Evropska unija želi nastaviti podržavati zemlje jugoistočne Europe na njihovom putu prema EU. Željeli smo poslati poruku za nastavak dijaloga Kosovo - Srbija. Hrvatska je posebice naglasila da BiH kao njezin najbliži susjed zaslužuje status kandidata za članstvo i da joj u tome treba pomoći.

U tom kontekstu, naglasili smo pitanje jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, posebice položaja hrvatskog naroda u pogledu legitimnog predstavljanja u najvišim institucijama BiH - poručio je Plenković.

Hrvatski premijer zauzeo se da se ovakvi sastanci između EU i zemalja zapadnog Balkana ubuduće održavaju barem svake dvije godine.

Izrazio zadovoljstvo

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je tokom hrvatskog predsjedanja prevladana blokada odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen (Leyen) je istaknula da je zapadni Balkan "apsolutni prioritet za EU" i da ta regija pripada Evropskoj uniji. Ona je naglasila važnost reformi, posebno u pogledu slobode medija, "što je kamen temeljac DNK-a Evropske unije i najbolji instrument za borbu protiv dezinformacija".

Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) istaknuo je važnost Zagrebačke deklaracije u kojoj je još jednom potvrđena evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

Pozdravio je i paket pomoći od 3,3 milijarde eura koje je EU namijenila zemljama regije za borbu protiv posljedica pandemije koronvirusa.