Čelnici 27 država članica Evropske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održat će danas videokonferenciju na kojoj će još jednom potvrditi evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Evrope.
Videokonferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen za 6. i 7. maj u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove.
Virtuelni sastanak treba početi u 16:30 i trajati do 19:30 sati.
Sastankom će predsjedati predsjednik Evropskog vijeća Čarls Mičel (Charles Michel). Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Mičela, predsjednice Komisije Ursule fon der Lejen (Von der Leyen) i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU.
Učešće na videokoneferenciji, uz lidere 27 zemalja članica EU i visoke evropske zvaničnike, potvrdili su predsjednici Crne Gore Milo Đukanović, Kosova Hašim Tači (Hashim Thaci), Srbije Aleksandar Vučić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kao i premijeri Albanije Edi Rama i Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski.
Prema najavama iz Zagreba, učesnici konferencije sjedit će ispred neutralne pozadine, bez državnih obilježja i imena država, a na ekranu će se vidjeti samo ime i prezime govornika. To je, prema diplomatskim izvorima, učinjeno na zahtjev Španije, koja ne želi učestvovati na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.
Prvobitno je bilo planirano da Komisija na zagrebačkom samitu predstavi ekonomski i investicijski plan za region, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti privredni rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa.
- Nakon što izađemo iz mjera za suzbijanje pandemije Covida-19, uslijedit će nova faza tijesne saradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize. Na temelju Komunikacije od 29. aprila, poziva se Evropska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za region čiji je cilj jačanje ekonomije uz poboljšanje njihove konkurentnosti... Ulaganja su od najveće važnosti za poticanje dugoročnog oporavka regije i za potporu nužnim reformama za nastavak kretanja na evropskom putu te za uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regionu - kaže se u nacrtu deklaracije. Dodaje se da bi se zapadni Balkan trebao pretvoriti u funkcionalne tržišne ekonomije, koja su sposobna uvezati se s jedinstvenim evropskim tržištem.
U deklaraciji se izražava spremnost za saradnju u rješavanju problema dezinformiranja i ostalih hibridnih aktivnost, posebno iz trećih država koje pokušavaju potkopati evropsku perspektivu regije.
Također se navodi da "sprečavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući finansiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika zahtijeva posebnu pažnju".
