Sud u Kanadi je utvrdio da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je Čedomir Čedo Kljajić nastanjen u Kvebeku (Quebecu) bio saučesnik u zločinima protiv čovječnosti koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom agresije, prenosi BH. RAJA.CA, portal bosanske zajednice u Kanadi.
Sudija Saveznog suda Pol Krempton (Paul Crampton) donio je presudu prema kojoj je utvrđeno da je Kljajića kanadskim vlastima lagao o svojoj ulozi u ratu te je na osnovu laži stekao državljanstvo.
On će se suočiti sa deportacijom jer je kao pripadnik policijskih snaga činio ratne zločine u ime samoproglašene "srpske republike BiH".
Utvrđeno je da je Kljajić bio na čelu policijskih snaga od aprila 1992. godine, koje su, kako se navodi, vršile sistematske napade na nesrpske civile u BiH.
Kako bi dobio stalno prebivalište u Kanadi 1995. godine, a zatim i državljanstvo četiri godine kasnije, Kljajić je dao lažne informacije o svojoj ratnoj prošlosti.
Tokom ranijeg svjedočenja u okviru okončanog postupka, u kojem nije utvrđivana njegova odgovornost za ratne zločine već vjerodostojnost informacije koje je ponudio kanadskim vlastima s ciljem dobijanja državljanstva, Kljajić je kazao da je njegova uloga bila da "štiti svoj narod i uspostavi mir".
Tvrdio je da nije posjećivao koncentracione logore, te da je o njima saznao iz medija. Kazao je i da ne posjeduje državljanstvo BiH, već Republike Srbije.
Kljajić, koji je prije rata bio policijski inspektor u Sarajevu, je bio svjedok na suđenju osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, na kojem je utvrđeno da je 1992. godine obnašao dužnost podseksretara za javnu sigurnost na Vracama u Sarajevu. Istaknuto je da je bio treća osoba po važnosti u MUP-u RS-a, nakon ministra Miće Stanišića i njegovog zamjenika Stojana Župljanina.
Tokom svjedočenja je kazao da su Srbi početkom 90-ih željeli mir, a da je SDA koristila MUP za "ilegalno naoružavanje". Suočen sa dokumentom koji dokazuje da je intezivno naoružavanje srpskog stanovništva počelo još 1991. godine, Kljajić je rekao da o tome ne zna ništa jer je bio izolovan na Vracama. Potvrdio je, međutim, da je formiranje srpskog MUP-a dogovoreno prije nego što su počeli pregovori o Lisabonskom sporazumu, ali tek pošto ga je tužiteljica suočila sa izjavom koju je dao istražiteljima tužilaštva 2003. godine.
Kljajić je u izjavi koju je dao Karadžićevoj odbrani, između ostalog, naveo da od civilnih organa vlasti u RS-u nikada nije čuo ništa o planovima za protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Na pitanje tužiteljice da li je znao za logore u kojima su vlasti RS-a držale veliki broj Hrvata i Bošnjaka, rekao je da je znao samo za Manjaču.
