Svijet je u žaru borbe s pandemijom koronavirusa, a znamo da se najlakše prenosi kapljičnim putem, odnosno s čovjeka na čovjeka putem kapljica koje je zaražena osoba izbacila kašljanjem ili kihanjem. Također, prenosi se i dodirom površine na kojoj se nalazi virus, tako što osoba dođe u kontakt sa zaraženom površinom, a potom dodirne usta, nos ili oči.

Kontaminira okolna područja

No, sve češće se spominje i prenos fekooralnim putem, odnosno putem stolice. Nedavno je provedeno istraživanje u prostorijama u kojoj je boravio izolirani pacijent zaražen virusom Covid-19, koje je pokazalo da su WC šolja, lavabo i kvaka toaleta površine na kojima pronađen virus, a to je naučnike uvjerilo da postoji povećan rizik od prijenosa putem fekalija.

Istraživanje doktora Seana Veija Ksiang Onga iz Nacionalnoga centra za infektivne bolesti u Singapuru istovremeno je pokazalo da na većini zaštitne opreme zdravstvenih radnika, kao i u hodniku kuće, nije zabilježeno prisustvo virusa, kako piše portal Medscape.

Pretpostavka naučnika da je najrizičnije mjesto za prijenos virusa upravo toalet, jer nakon što povučete vodu, virus može da se raširi prostorijom i kontaminira okolna područja.

- Kada razmišljamo o načinima prenošenja koronavirusa, to nije prva stvar koja bi većini pala na pamet prije ove studije. Očigledno je da mora dodatno da se povede računa o dezinfekciji toaleta nakon svake upotrebe, kao i detaljnom pranju ruku poslije obavljanja nužde. Čini se da se Covid-19 dugo zadržava u fekalnim materijama, zbog čega postoji pojačan rizik od zaraze u toaletu, ako ga dobro ne dezinficirate i detaljno ne operete ruke - ističe doktor Aron Glat (Aaron Glatt), direktor bolnice "Mount Sinai South Nassau" u Njujorku.

Redovna higijena

Doktor Ong je testirao izolacione prostorije tri zaražena pacijenta smještena u specijaliziranom centru za oboljele od koronavirusa u Singapuru. Od svakog od njih uzeto je 26 uzoraka iz sobe u kojoj su provodili najviše vremena, iz kupatila i hodnika koji vodi do kupatila. Također, uzorci su uzeti i s odjeće i zaštitne opreme ljekara koji su pacijente posjećivali u izolaciji.

Prvi pacijent testiran je dva puta – četvrtog i desetog dana bolesti. Testovi su provedeni nakon čišćenja navedenih prostorija i pokazali su negativan rezultat. Prostorije drugoga pacijenta testirane su dva dana nakon dezinfekcije i također su bile negativne na koronavirus.

Međutim, kod trećeg pacijenta uzorci su uzeti prije čišćenja i doktor Ong je istakao da je virus pronađen na 13 od 15 mjesta u sobi, na tri od pet mjesta u toaletu, dok s druge strane kontaminacije nije bilo u uzorcima hodnika niti zraka. Istom pacijentu testirani su i uzorci stolice, koji su bili pozitivni na koronavirus, iako on nije imao dijareju.

Studija je pokazala i da je veoma teško prenijeti virus putem obuće, pa su ga zabilježili samo na prednjem dijelu jedne cipele.

- Rizik prenošenja od kontaminirane obuće vrlo je nizak, što pokazuju naši rezultati, ali imamo i očigledan dokaz da je redovna higijena, kako lična, tako i higijena toaleta nakon svake upotrebe, veoma važna - izjavio je ovaj ljekar za Medscape.