Nakon ugriza psa lutalice Fadilu Sinanoviću (81) iz Miljanovaca kod Kalesije amputirana je noga u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla.  

Posljednji slučaj još je jednom ukazao na problem s nedostacima seruma protiv tetanusa na području Tuzlanskog kantona, ali i cijele BiH.

Upozorili institucije

Građani koji gravitiraju istočnoj granici sa Srbijom serume su nabavljali u Malom Zvorniku ili Loznici, ali, prema posljednjim informacijama, seruma više nema ni u tamošnjim apotekama. Istraživali smo zašto u apotekama, odnosno domovima zdravlja, nema prijeko potrebnih seruma.  

- U našoj apoteci nemamo seruma jer ga nemaju ni dobavljači od kojih nabavljamo lijekove. To nije samo naš problem, to je problem svih domova zdravlja - kaže dr. Muhamed Osmanović, direktor JZU Dom zdravlja Kalesija.

U nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo TK je nabavka seruma protiv tetanusa, baš kao i, primjerice, nabavka vakcina protiv virusa sezonske gripe. Direktorica zavoda dr. Maida Mulić ističe da je nedostatak seruma regionalni problem.

- Problem je u proizvodnji seruma. BiH nema proizvođača seruma. Ono što se može uraditi kroz institucije, uradili smo. Upoznali smo nadležne organe s ovim problemom. To nije problem pojedinca, to je problem države - ističe direktorica dr. Mulić.

Problem s nabavkom seruma imaju apotekari. Sead Osmančević, vlasnik apoteka „OS-Pharm“, ističe da su i prošle godine teško nabavljali serume.

- I prošle godine jedva smo ga nabavljali, a u posljednjih šest mjeseci nema ga nikako na tržištu – kaže on.

Od njega smo saznali i da je jedna doza - jedna mala ampula seruma koštala oko 25 KM. Prema njegovim informacijama, seruma nedostaje i u Srbiji i Hrvatskoj.

Na vrhu piramide nadležnih i odgovornih jeste Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao ovlašteno tijelo odgovorno za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini naše zemlje. Sjedište Agencije je u Banjoj Luci, gdje nam je rečeno da su u BiH registrirana dva antitetanus seruma.

Ugovorene obaveze

- Riječ je o „tetagamu P“, proizvođača „CSL Behring“ i lijek se isporučivao po ugovorenim tenderima, te „tetanus gammi“, proizvođača „Kedrion“, a 10. januara ove godine je prijavljena nestašica za period 15. januar - 31. decembar 2020. Dakle, na našem tržištu imamo registrovan serum, i ti preparati se, kako im je režim izdavanja u zdravstvenim ustanovama, uglavnom nabavljaju u zdravstvene ustanove putem tendera. Veledrogerije su ih poručivale da bi ih isporučile tamo gdje imaju ugovorene obaveze. Lijekovi s režimom upotrebe u zdravstvenoj ustanovi se ne mogu isporučivati u apoteke - pojasnila je Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. 

Iskustva građana: Rekli su nam da uhvatimo psa i pratimo je li bijesan

Amir Džafić iz Tuzle imao je neugodno iskustvo kada je pas lutalica ugrizao njegovu maloljetnu kćerku. 

- Odveo sam kćerku kod ljekara nakon ugriza psa. Nisu imali serum, a još su mi rekli da ja uhvatim psa i da ga nadgledam kako bih ustanovio ima li bjesnilo. Imao sam veliku brigu za zdravlje kćerke, a ljekar mi je rekao da ne zna šta treba uraditi u takvim situacijama. Zalupio sam vratima jer je naš sistem u svim oblastima jednak nuli – kaže Džafić.

Izet Zohrović ističe da bi, u slučaju napada pasa lutalica na svoje ukućane, zakucao na vrata nadležnih institucija.

- Sramota je da Tuzla, Tuzlanski kanton, a, kako čujem, i cijela BiH nemaju serum. To je apsolutno nedopustivo i zaista ne znam šta nadležne institucije misle o nama, običnim građanima. Čuj nema seruma. Pa kako ih nije sramota – pita se Izet Zohrović.

Šta je serum

Serum je vrsta lijeka. To je krvni pripravak dobiven imunizacijom životinja određenim antigenom, sadrži specijalna antitijela - upotrebljava se u pasivnoj imunoterapiji, npr. kao serum protiv ujeda zmija ili pauka, kao lijek protiv difterije i drugih bolesti.