Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić kazao je da se, govoreći s profesionalnog aspekta, programom deradikalizacije i resocijalizacije povratnika sa stranih ratišta prvenstveno bave institucije u penalnom, ali i postpenalnom tretmanu.
To su, dodao je on, prije svega institucionalni mehanizmi unutar zatvora i nakon odsluženja kazne izvan zatvora.
- Taj dio zakonski je uređen na način da je on na dobrovoljnoj bazi, kroz rad sa psiholozima, odnosno sociolozima i defektolozima unutar zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u kojem ti povratnici odslužuju svoju kaznu. Nakon toga, dio koji je prepušten u ruke i na slobodnu volju odrasle osobe koja je odslužila svoju kaznu jeste na centrima za socijalni rad ili eventualno porodičnim savjetovalištima - pojašnjava Ahić.
Prema njegovim riječima, to su institucionalni mehanizmi kojim država zapravo pomaže osuđenicima, pa i ovakvih krivičnih djela, da se deradikaliziraju, odnosno da se resocijaliziraju i vrate u društvo.
Napominje da ni taj aspekt nije dovoljan samo u smislu onoga što pruža društvo kroz svoje državne mehanizme. U svakom slučaju, tu dolazi u obzir i akademska zajednica, odnosno određeni programi koji se rade na deradikalizaciji.
- Ono što bismo mogli ocijeniti ili zaključiti jeste da rezultati tog pokajanja, koji su ti ljudi, osuđenici imali, po rezultatima rada u protekle tri godine, možemo komparirati s time da niko od njih do sada nije počinio nijedan teži prekršaj ili krivično djelo, a kamoli djelo recidivizma, odnosno pokušaja povratka ka tim stranim ratištima. Tako da, s aspekta profesije i struke, bez obzira na to što je vrlo osjetljivo i pogotovo za ove grupacije koje se sada vraćaju iz zatvora iz Sirije i Iraka putem međunarodne pravne pomoći i dogovora s našom državom, jeste eksplicitno, ali nije prezahtjevno u smislu provođenja onoga što imamo institucionalno i onoga što imamo društveno, što bismo eventualno mogli očekivati – navodi Ahić.
Znači, dodaje on, ti rezultati rada u institucijama penalnog i postpenalnog karakreta zapravo "daju nam za pravo da kažemo da i ti eventualno programi koji se provode unutar zatvora i nakon odsluženja kazne, daju efekt“.
Ahić je kazao da postoji poseban i specifičan projekt koji provodi Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu u saradnji i s određenim partnerima iz agencija za provedbu zakona, a nosi naziv "Definisanje faktora i procesa koji vode radikalizaciji, ekstremizmu i terorizmu u BiH - DeFRET“.
Pojašnjava da je to projekt iniciranja, odnosno zaključivanja faktora koji mogu dovesti do radikalizacije unutar određene populacije i onoga što vodi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu.
Provodi se u Federaciji BiH i na određenim područjima u Brčko distriku odakle su bh. državljani najviše išli na strana ratišta.
- Osnovni cilj ovog projekta jeste jasno i precizno utvrditi koji su to faktori koji dovode do radikalizacije, s naučnog aspekta, naših građana kako onih koji su imali doticaj s radikalizacijom i otišli na strana ratišta, tako i onih koji nisu imali doticaja, ali se nalaze u toj populaciji koja bi eventualno mogla biti radikalizirana u nekom slučaju vrbovana ili regrutovana za neke ekstremističke aktivnosti - istakao je Ahić.
Napomenuo je da im Federalna uprava policije i kantonalne policijske uprave pružaju saradnju na ovom projektu.
