Bosna i Hercegovina ovih dana uputit će zahtjev Okružnom sudu u Beču da joj se dodijeli oko 3,6 miliona eura, novca nekada deponiranog na računu “Adria Banka AG” u Beču, a koji je sad kod tog suda, potvrdio je za „Avaz“ Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija BiH i ovlašteni predstavnik BiH u Zajedničkom komitetu za Aneks C Sporazuma o pitanjima sukcesije. 

Ispoštovati rok

Taj novac je dio sredstava koji su nekada bili deponirani kod Adria Banke, kao nekadašnje mješovite banke u inozemstvu bivše SFRJ , a u međuvremenu je pripao zemljama nasljednicama.  

Kelić kaže da će ovaj zahtjev u Austriju biti poslan što prije.

-I mi ćemo to uraditi u datom roku budući da bi sud trebao odlučivati o našem zahtjevu do 3. februara . Važno je da je sud u Beču prepoznao sve aktere u procesu potraživanja i BiH je svakako među njima – kaže Kelić.

On je potvrdio i da su ostale još dvije mješovite banke s čijih računa bi BiH trebala dobiti novac. Iako su zemlje sukcesori imale informaciju da je na računu jedne mješovite banke na Kipru 130 miliona dolara, a u LHB banci u Franfurktu 78 miliona dolara danas nema potvrde da je taj novac dostupan.

-Kod te kiparske bake u toku je likvidacioni postupak i prijavili smo ta potraživanja, ali još uvijek nemamo informaciju da li na tom računu ima ili nema novca. U LHB banci u Franfuktru likvidacija nije ni počela, tako da nismo ni aplicirali za dodjelu tih sredstava- ističe Kelić.

Inače, BiH bi od ukupnog iznosa novca u ovim bankama pripao dio od oko 15 posto.

Čisti dokaz

Primjer „Adria banke“ u Beču najbolji je dokaz kako zemlje nasljednice bivše SFRJ teško dolaze do novca koji im pripada po osnovu Sporazuma o sukcesiji . Naime, kako je „Avaz“ već pisao, s računa te banke Srbija je 2001. godine potrošila oko 26 miliona dolara zajedničkog novca. Pare su potrošene u humanitarne svrhe i za podmirivanje potraživanja po različitim kreditima koje je uzimala Srbija, a do danas nije odlučeno kako će ovaj poblem biti riješen.