Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH na današnjoj sjednici sa sedam glasova za, četiri protiv i jednim suzdržanim dala je preporuku Predstavničkom domu PSBiH za imenovanje ministara i zamjenika u Vijeću ministara. 

Rezultate intervjua saopćio je Halid Genjac, zamjenik predsjedavajućeg Komisije. 

- Obavili smo razgovore sa svim kandidatima za ministre i zamjenike koje nam je dostavio gospodin Tegeltija.

U intervjuu nisu učestvovali kandidat za ministra civilnih poslova Mlađen Božović i kandidat za zamjenika ministra sigurnosti Vladimir Mijatović. 

Kako je kazao Genjac, Komisija će naknadno ispitati dvojicu preostalih kandidata, kada dobije informacije koje su potrebne.

Pred Komisijom prva kandidatkinja koju su intervjuirali je Bisera Turković, kandidatkinja za ministricu vanjskih poslova. Njoj su pitanja postavili članovi Komisije Saša Magazinović (SDP), Jasmin Emrić (A-SDA) i Branislav Borenović (PDP).

Magazinovića je zanimala informacija o tome koliko je Turković upoznata s visinom primanja uposlenika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH te koliko su oni osposobljeni za te poslove.

Prioritetni ciljevi

Emrić je pitao koji će to prioritetni ciljevi biti u radu buduće ministrice vanjskih poslova, Borenović je pitao kakva će uloga Ministarstva vanjskih poslova biti kada je u pitanju NATO put BiH.

Bisera Turković, inače diplomatkinja s višegodišnjim iskustvom, kazala je da je neophodno izvršiti detaljnu analizu rada u bh. diplomatskim predstavništvima, kao i MVP-u, te da informacije koja ona ima govore da se ne može biti zadovoljno s trenutnim stanjem u toj oblasti.

Naglasila je i da će se ona u svom radu rukovoditi Strategijom vanjske politike koju je donijelo Predsjedništvo BiH, koje je i nadležno za vođenje vanjske politike naše zemlje.

Upravo četiri osnovne stavke, među kojima je izdvojila ekonomski prosperitet i ekonomsku diplomatiju, bit će osnovne smjernice u njenom radu, kazala je Turković.

Istakla je i potrebu provjere diploma u DKP-ima te je naglasila potrebu rada na promociji BiH, ističući prednosti bh. dijaspore koje treba staviti u službu države.

- Lično mislim da ekonomska diplomatija nije dovoljno zastupljena niti radi. Moramo izabrati kadrove i usmjeriti na obavljanje funkcija. Začepljenje rupa diplomatima koje zapošljavamo bilo gdje kada se vrate je uhljebljenje, a ne učinkovitost. Fali nam rada, žara i motor da pokrene sve - kazala je ona. 

Naglasila je i da će kao ministrica usmjeriti aktivnosti na putu BiH ka Evropskoj uniji, bilateralnoj i multilateralnoj saradnji s drugim zemljama.

Staša Košarac, kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) je kazao da će on raditi na uspostavljanju kvalitetnijih odnosa na unutrašnjem povjerenju, koje, smatra on, trenutno ne postoji.

- Planiram da imamo periodične sastanke nadležnih ministarstava u vezi s određenim reformama. To će biti obaveza i nećemo puštati ništa u proceduru što nije usaglašeno – izjavio je Košarac.

On je, govoreći o poljoprivredi i energetskom sektoru, kazao da postoji određena vrsta zastoja, ali da će buduće kretanje biti definiranje u saradnji s entitetskim nivoima.

- Mi moramo da zaštitimo domaću proizvodnju, uvažavajući međunarodne obaveze BiH. Smatram da to pitanje mora biti tretirano na adekvatan način. Moramo koristiti fondove koji su mogući za BiH. Dosta toga stoji – kazao je Košarac.

Turizam je, ocjenjuje, jedan od potencijala BiH i postoji kapacitet da se to pitanje rješava na adekvatan način. Naglasio je i da je cilj ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, ali da to ne ovisi samo o našoj zemlji.

Novi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, odgovarajući na upit Branislava Borenovića, govorio i o Programu reformi BiH, kojim se, smatra Borenović, trasira put ka NATO-u, kazao da taj dokument mnogi različito tumače.  

Usaglašeni stavovi

- Ovaj dokument je proizvod usaglašenih stavova. On ne prejudicira članstvo, već partnerstvo. Niko od nas ne osporava snagu NATO-a. Politička stranka iz koje ja dolazim zagovara demilitarizaciju BiH, da je najbolje za BiH da smo vojno neutralni u odnosu na sve saveze. Ono što je važno i treba istaći da u Programu reformi BiH je vrlo jasno naznačeno da će se proces odlučivanja voditi u organima, koji imaju mehanizme koji onemogućavaju razvoj političkih tendencija koje nama ne odgovaraju. Smatram da je važno sarađivati s NATO-om – objasnio je Košarac.

Kada je bilo riječi o takozvanom prijenosu nadležnosti, Košarac je govorio o nametanju rješenja u prošlosti te da će Program rada Vijeća ministara BiH sadržavati i efekte nametnutih odluka visokih predstavnika, izjavio je predloženi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Vjekoslav Bevanda, kandidat za ministra finansija i trezora  

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i ponovni kandidat za ovu funkciju, na intervjuu pred Komisijom za pripremu izbora Vijeća ministara BiH naglasio je potrebu što skorijeg održavanja sjednice Fiskalnog vijeća, s ciljem utvrđivanja Globalnog fiskalnog okvira, na osnovu kojeg bi se kreirao budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza naše zemlje za 2020. godinu.

- Završit ćemo ključne strategije, programiranje IPA-e ćemo učiniti efikasnijim te dosljedno poštivati usvojeni Mehanizam koordinacije – izjavio je Bevanda.

Nastavit će, dodaje, s projektom osiguravanja trajnog smještaja institucija BiH, a u posljednjih osam godina je, tvrdi, napravljeno mnogo toga po tom pitanju, što je rezultiralo uštedama novca koji je ranije utrošen na zakup prostorija.

Odgovarajući na pitanje člana Komisije Borislava Borenovića o eventualnom povećanju stope PDV-a te štetama nastalim blokadom rada Parlamenta BiH u protekloj godini, Bevanda je kazao:

- Ja nisam shvatio gospodina Zorana Tegeltiju da je najavljeno povećanje PDV-a, ali da se može razgovarati o tome, može. Ima jedan prijedlog koji usklađuje Zakon o PDV-u s evropskom direktivom. Za promjenu stope PDV-a treba jedna dubinska analiza.

Kazao je da nije za ad hoc odluke da se na osnovu nečije želje donese takva odluka te je kazao da je on kao ministar finansija provodio integrativnu politiku i da su blokade bile iracionalne.

Bevanda je kazao je kako je prvi korak hitna sjednica fiskalnog vijeća kako bi se donio plan do 2022. godine i što prije izašlo iz procesa privremenog finansiranja.

- Napravili smo ovom deblokadom uvjete za to. Treba završiti strategiju upravljanja dugom. Nadam se da ćemo uspjeti s projektom osiguranja smještaja za institucije BiH, a tu su sve sigurnosne agencije. Do sada smo se riješili dosta skupih zakupa. Uz malo dobre volje i povjerenja moći ćemo riješiti sve. Nadamo se uvođenju budžetskog inspektorata.

Vojin Mitrović, kandidat za ministra prometa i komunikacija

Kandidat za ministra komunikacija i prometa BiH Vojin Mitrović je kazao da nam slijede veliki infrastrukturni projekti, poput izgradnje Koridora 5C i autoputa od Sarajeva do Beograda.

- Ti projekti su bitni prije svega za poboljšanje poslovnog ambijenta – izjavio je Mitrović.

Konkretan odgovor o kontroli neba nije mogao dati dok, dodaje, ne preuzme ministarsku poziciju. Član Komisije Saša Magazinović je spomenuo i potrošnju 300.000 KM na proslavu preuzimanja kontrole nad nebom, koja, dodaje, nije preuzeta. Magazinović je zamolio i okončanje projekta putnog pravca Foča – Šćepan Polje.

- Ovo je pitanje koje je bilo prisutno i u Narodnoj skupštini RS. Ono što vam ja mogu obećati jeste da ću uraditi sve da pomognem u domenu nadležnosti mog ministarstva, da se taj putni pravac riješi. To je bruka i sramota, i RS i BiH. To je mali dio puta koji treba urediti, a dosta bi značio za povezivanje Crne Gore i BiH – kazao je Mitrović.

Predloženi ministar komunikacija i prometa BiH je izjavio da je željeznička infrastruktura veliki problem i da je taj način transporta putnika i roba zanemaren, te kako mu je potrebno posvetiti veću pažnju.

- To je nešto na čemu ćemo, budite sigurni, raditi – kazao je Mitrović, odgovarajući na pitanje Jasmina Emrića o tome hoće li se među prioritetima naći i oživljavanje Unske pruge.

Ankica Gudeljević, kandidatkinja za ministricu civilnih poslova

Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević (HDZ BiH) je na upit o legalizaciji kanabisa za medicinske svrhe, o čemu je njen stav tražio član Komisije Saša Magazinović, kazala da je uloga Ministarstva civilnih poslova u oblasti zdravstva koordinirajuća.

- Smatram da je to veoma važno pitanje trebamo da svi sjednemo za sto i da se ozbiljno uzmemo ukoštac s tim pitanjem. Treba uzeti u obzir kompletnu preporuku struke, saslušati njihovo mišljenje i onda pokušati doći do konsenzusa. Ja nastojim da radim na tome da komunikacija između svih nivoa vlasti bude prohodna i redovna – poručila je Gudeljević.

Josip Grubeša, kandidat za ministra pravde 

Ministar pravde BiH Josip Grubeša i kandidat za tu poziciju i u narednom mandatu, a kazao je da će se i u narednom periodu zalagati i za provedbu presuda domaćih i stranih sudova u što kraćem vremenskom roku.

Magazinović je podsjetio da je Grubeša najavio izmjene Zakona o VSTV-u, koje su najavljene do kraja godine, ali se to nije dogodilo. Upitan je da li podržava izbor glavnog tužioca u Parlamentarnoj skupštini BiH, te šta namjerava uraditi po pitanju dužine procesa registracije nevladinih organizacija i udruženja.

Ja sam za unapređenje pravosudnog sistema u BIH i da mi ipak moramo voditi računa da, ako ćemo birati glavnog tužioca u Parlamentu, da nam pravosudni sistem ide u tom smjeru. Nemoguće je odgovoriti sa da ili ne. Potrebno je usvojiti niz drugih akata – kazao je Grubeša.

Govoreći o osnivanju Apelacionog suda BiH, Grubeša je podsjetio da je u okviru Strukturalnog dijaloga postignuta saglasnost o postojanju novog izdvojenog žalbenog suda.

- Mi ćemo se zalagati da se usvoji novi Zakon o Sudu BiH, a možda ćemo ga zvati i zakon o sudovima BiH. Kada će to biti i kada će to izgledati, na nama je da se dogovorimo - kazao je Grubeša.

Sifet Podžić

Kandidat za ministra odbrane BiH Sifet Podžić, odgovarajući na pitanja o odnosu BiH prema NATO-u u kontekstu sadržaja Programa reformi BiH, izjavio je da bi bilo nekorektno od njega komentirati konkretno dokument koji nije vidio.

- Ja sam legalista. U potpunosti ću poštovati ono što je Predsjedništvo BiH usvojilo. Ako je to dokument kakvog ga ja vidim, a očigledno je da imamo različita tumačenja, tražit ću hitan sastanak s članovima Predsjedništva. Ako je to što ja mislim, onda je pred Ministarstvom odbrane ozbiljno situacija, a to je implementacija Pregleda odbrane. Vi znate da je 2016. diskutirano o tom dokumentu i da je to dokument kojim se traži smanjenje vojnika, perspektivnih vojnih lokacija - kazao je Podžić.

Potpuno mu je, dodaje, poznata problematika u Ministarstvu odbrane BiH. Na Borenovićevo insistiranje u vezi s NATO putem BiH, budući ministar odbrane BiH je ponovio da ne želi komentirati na osnovu onog što je napisano u medijima, te da mora imati sastanak s članovima Predsjedništva BiH.