Saslušanje Osmana Osmanovića iz Brčkog na okolnosti njegovog mogućeg izručenja iz Srbije u BiH počet će u ponedjeljak, 24. decembra, na Sudu u Beogradu. Osmanović je po potjernici iz Srbije 24. novembra, na graničnom prijelazu Rača, uhapšen pod sumnjom da je na prostoru BiH počinio djela ratnog zločina nad srpskim stanovništvom, nakon čega mu je Viši sud u Beogradu odredio jednomjesečni pritvor.    

Teški zločini

- Imam informacije da je BiH formalno-pravno podnijela zahtjev za izručenje Osmana Osmanovića i o tom zahtjevu će se, očekujem, odlučiti iduće nedjelje. Od ponedjeljka počinje provedba procedure, a prva radnja je saslušanje osumnjičenoga na okolnosti izručenja - kazao nam je advokat Đorđe Dozet iz Beograda, koji zastupa Osmanovića.

Ime Osmana Osmanovića, kao i mnogih drugih bh. građana koji su prethodnih godina uhapšeni u Srbiji, nalazi se na famoznom spisku od oko 3.500 Bošnjaka i Hrvata koji je sačinio Dokumentacioni centar za istraživanje ratnih zločina iz Banje Luke i njegova ekspozitura u Beogradu. Oni su evidentirani kao navodni počinioci ratnih zločina nad srpskim civilima u agresiji na BiH. Ilija Jurišić, podsjetimo, tri i po godine proveo je u zatvoru u Srbiji, a Husein Mujanović već više od godinu je u pritvoru. U Austriji je bio uhapšen Jovan Divjak, u Velikoj Britaniji Ejup Ganić...

Osmanović nije jedini Brčak sa spornog spiska Dokumentacionog centra iz Banje Luke. Prema nezvaničnim informacijama, Tužilaštvo Distrikta Brčko privodi kraju istragu protiv većeg broja Bošnjaka i Hrvata čija se imena, također, nalaze na tom spisku, inače bivših pripadnika Armije RBiH i HVO-a. Svi oni, zajedno s Osmanovićem, mogli bi biti žrtve lažnih iskaza „profesionalnih svjedoka“ koji se sve češće pojavljuju u predmetima ratnih zločina u kojima se sudi Bošnjacima.

Advokat Osman Mulahalilović, koji je u niz optužnica pred Sudom u Brčkom zastupao nekadašnje pripadnike Armije RBiH, kaže da zbog problema „profesionalnih svjedoka“ mnogi gube vjeru u profesionalni i nepristrasni rad sudova i sudija.

- Svjedok Vasiljko Todić iz Lopara na Sudu u Brčkom do sada je svjedočio u pet predmeta, a prema nekim informacijama, svjedočit će i u slučaju Osmana Osmanovića. Na osnovu njegovog svjedočenja za šamare ili neki udarac koji je od nepoznatih ljudi, navodno, primio dok je bio zarobljen, robijaju nekadašnji pripadnici Armije RBiH. Istovremeno, počinioci teških ratnih zločina kakva su masovna ubistva i mučenja Bošnjaka i Hrvata u ovdašnjim logorima slobodno šetaju gradom - ističe Mulahalilović.

Zabrinutost zbog pojave „profesionalnih svjedoka“ ne krije ni advokat Mirsad Islamović iz Brčkog. Iako nije želio govoriti o pojedinačnim slučajevima koje je branio, za naš list potvrdio je da je već pred Sudom Distrikta Brčko zastupao određene pripadnike Armije RBiH optužene za navodne ratne zločine koji su, nakon osuđujućih presuda u prvostepenim postupcima, na višim sudskim instancama oslobođeni optužbi.

- Treba vjerovati u pravdu i časnost sudija. Ali, najveći paradoks u svemu su tzv. profesionalni svjedoci, odnosno isti ljudi koji svjedoče u više predmeta i čija svjedočenja nemaju nikakve veze s istinom. Optuženi prolaze golgotu dokazivanja istine, uništavaju se njihovi životi i životi njihovih porodica. Tačno je da ovih dana u istražnom postupku zastupam jednog Bošnjaka iz Brčkog, a koliko znam, i moje kolege imaju slične slučajeve - potvrdio nam je Islamović.

Ratni komandant Srebrenice Naser Orić, jedno od najzvučnijih imena sa spiska Dokumentacionog centra iz Banje Luke, i sam je bio žrtva „profesionalnih svjedoka“.

U izjavi za naš list navodi da pojavom jednih te istih svjedoka u predmetima ratnih zločina u kojima su, posebno, optuženi Bošnjaci iz Podrinja, po svaku cijenu žele izjednačiti žrtvu i agresora i da takvom praksom neko svjesno želi pokazati da je genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice bio „opravdan vojni cilj“.

- Zaštićeni svjedok koji je iz Beograda svjedočio protiv mene i kojeg svi mi iz Podrinja poznajemo kao varalicu i čovjeka bez ikakvog kredibiliteta, svjedočio je, ustvari lagao je, u još nekoliko predmeta. Ja sam oslobođen optužbi jer je bilo bjelodano da je čovjek instruiran da laže. Ali, nažalost, on je lagao i u slučaju Izeta Arifovića, koji je nepravosnažno osuđen na deset godina za zločine koje nije počinio i koji je ubrzo nakon toga umro. Pitanje je ko dozvoljava laži takvih svjedoka i zašto već jednom ne reagiraju međunarodne pravne instance - kaže Orić.

Serijske ubice

Tako je od februara do početka decembra ove godine na saslušanje u prostorije zvorničkog MUP-a, vezano uz ratne zločine navodno počinjene nad srpskim civilima pozvano više od 20 Bošnjaka, bivših pripadnik Armije RBiH s područja ove općine.

Zvornik je grad u kojem je u prvim danima agresije ubijeno više od 2.000 bošnjačkih civila i u čijim je logorima smrti bilo zarobljeno i mučeno nekoliko hiljada Bošnjaka. Za sve te zločine pred domaćim sudovima do sada je, uglavnom, odgovaralo nekoliko logorskih čuvara i seoskih ubica, dok su glavni organizatori i naredbodavci ubistava, tadašnji vojni, politički i policijski zvaničnici Zvornika, još na slobodi.

Predmeti u ladicama dok ne pomru svjedoci

Mnogi upozoravaju da je važno i pitanje predmeta koje je pravosuđu BiH, pod oznakom A, proslijedio Haški tribunal i za koje mnogi strahuju da se drže u ladicama dok ne pomru i svjedoc, i žrtve i oni koji su zločine činili, a s njima istina i pravda.

Šta kažu u Tužilaštvu Distrikta Brčko

- U Tužilaštvu se nalaze predmeti u kojima je određen broj osumnjičenih klasificiran s oznakom A, a prema klasifikaciji koju je izvršila nekadašnja Jedinica Pravila puta pri Haškom tribunalu. Za 14 tako klasificiranih osoba donesene su tužilačke odluke. Za šest osoba već su donesene pravosnažne presude, svih šestero su osuđeni i nalaze se na izdržavanju kazne ili su takve kazne već izdržali. Za četiri osobe istraga je obustavljena zbog nedostatka dokaza, a za dva su predmeti ustupljeni Tužilaštvu BiH na nadležnost i donošenje odluke. Za dvije osobe predmeti su ustupljeni Tužilaštvu BiH radi ustupanja Tužilaštvu Srbije na daljnje procesuiranje - navode iz Tužilaštva Distrikta Brčko.

Dvije oslobađajuće presude

Orić navodi da se, bez obzira na dvije oslobađajuće presude - jednu Haškog tribunala i drugu Suda BiH - još nije odustalo od njegovog progona. Ističe da se na listi tzv. počinilaca zločina koju je sačinio Dokumentacioni centar iz Banje Luke nalazi najviše imena Bošnjaka iz mjesta gdje su tokom agresije vojska i policija RS počinile najteže ratne zločine.