Imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, te pokrenuti proces imenovanja državne vlade nastao kao rezultat dogovora stranaka koje čine većinu na državnom nivou (SDA, SBB, DF, HDZ, SNSD) rezultirao je i deblokadom u radu Parlamenta BiH. 

Tako je jučer održana prva radna sjednica Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma na kojoj je dato pozitivno mišljenje i predloženo Domu davanje saglasnosti za ratificiranje čak 28 sporazuma koji su čekali odobrenje Parlamenta BiH kako bi naša zemlja dobila sredstva od različitih međunarodnih institucija za realizaciju projekata krucijalnih za razvoj zemlje. 

Evropski put 

Komisija je jučer zatražila od Ministarstva finansija i trezora BiH da do naredne sjednice Predstavničkog doma dostavi informaciju o ukupnoj vrijednosti međunarodnih finansijskih ugovora koji će biti ratificirani, a pretpostavlja se da je njihova vrijednost nekoliko milijardi maraka. 

Osim milijardi maraka koje bi trebale biti aktivirane i usmjerene u projekte izgradnje u zemlji, formiranje Vijeća ministara BiH i deblokada rada Parlamenta BiH trebali bi ubrzati i evropski put BiH te našu zemlju vratiti u fokus Evropske unije, otkočiti raspravu o BiH i evropskim integracijama, kao i razgovor o potencijalnom kandidatskom statusu.

Pozitivna činjenica

Potvrdio je ovo u izjavi za “Avaz“ i Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije.

- Jedan od uvjeta koji je Evropska komisija navela u svom mišljenju u maju ove godine o BiH, da bi uopće raspravljali dalje o našoj zemlji na Vijeću Evropske unije, znači na nivou šefova država i vlada zemalja članica EU, bio je formiranje Vijeća ministara i deblokada rada vlasti. Sama činjenica da će se izborni rezultati implementirati jeste pozitivna kada su u pitanju procesi evropskih integracija BiH. Znači, jedan od uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije BiH faktički ispunjava – naglašava Dilberović.

Procesi evropskih integracija u zemlji teku, ali činjenica da se o BiH nije ni moglo raspravljati u Briselu bez formiranja vlasti znači da je ovo ogroman korak naprijed – zaključuje Dilberović. 

Poznato je da je zbog blokada u radu vlasti neiskorišteno 300 miliona eura samo od Evropske banke za obnovu i razvoj. Na čekanju stoje značajna sredstva i od drugih stranih finansijskih institucija namijenjenih za infrastrukturne projekte.