Od 2006. godine Bosna i Hercegovina gradi kontinuitet na svom putu prema Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i tako je bilo sve do poziva da se u sjedište tog vojno-političkog saveza pošalje prvi Godišnji nacionalni plan (ANP).

Kazao je to u intervjuu za Fenu šef Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu profesor Mirza Smajić, napominjući da taj dokument država sastavlja i šalje prema NATO-u.

- On je neka vrsta sken dokumenta koji donosi podatke u kojim oblastima je potrebno unapređenje sistema kako bi BiH napredovala ka članstvu u NATO-u - dodao je Smajić.

Ponovio je da Evropsku uniju i NATO nije moguće posmatrati odvojeno jer je u pitanju jedinstven sistem reformskih procesa koji doprinose boljitku građana BiH.

ANP je dokument koji postao kamen spoticanja političkih lidera u procesu formiranja vlasti na državnom nivou iako je prošlo godinu dana od općih izbora, ali Smajić smatra da je u tom smislu potrebno pronaći kompromisno rješenje.

S jedne strane tu je niz zakonskih i doktrinarnih dokumenata koji su definirali da postoji politički konsenzus kada je u pitanju kretanje BiH prema NATO-u, a posljednja faza je aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) za što je potrebno usvajanje ANP-a.

No, s druge strane, dodaje profesor Smajić, bez konsenzusa sva tri konstitutivna naroda u BiH neće moći doći do punopravnog članstva u NATO-u.

- Iskustva mnogih zemalja pokazuju da su se u posljednjoj fazi MAP-a zadržale po deset godina, a BiH tek kreće u tu fazu. No, budući da zemlja funkcionira na kompromisu tri naroda i u tom smjeru treba ići - pojasnio je Smajić.

Poželjnim je nazvao ubrzanje procesa formiranja vlasti što su poruke iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država kao važnih partnera BiH, jasno kazavši da BiH ipak ne smije odustati od puta ka NATO-u i Evropskoj uniji.

Kako je istaknuo profesor Smajić, skupo je biti u NATO-u, ali je još skuplje biti izvan tog saveza jer su današnje sigurnosne interakcije država vidljive i moraju se ostvarivati kroz određene regionalne ili globale sigurnosne komplekse, a najbolji primjer za to je NATO. 

Podsjetio je i na primjer iz regije jer nakon što je Sjeverna Makedonija dobila "zeleno svjetlo" za članstvo u NATO-u došlo je do poboljšanja ekonomskih i političkih pokazatelja koji svjedoče da dolazi do demokratske konsolidacije države i društva.

- U toj zemlji primjetan je pozitivan zamah i upravo to je primjer zbog kojeg bi se i mi trebali kretati u tom pravcu - poručio je.

Prepoznajući važnost sigurnosnih pitanja u svijetu, Fakultet političkih nauka, gdje je izabrano novo rukovodstvo na čelu s dekanom Seadom Turčalom, u budućnosti će uraditi rekonceptualizaciju sigurnosnih studija.

Smajić najavljuje da će s domaćim i međunarodnim partnerima aktuelizirati pitanja od značaja za BiH poput kretanja ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji i drugim strateškim pitanjima, a namjera je na jednom mjestu okupiti sve relevantne aktere gdje će se razgovarati o ovim temama i ponuditi rješenja.

Bit će razvijen i novi koncept sudija koji će biti operativan naredne godine te će biti organiziran i zajednički studij s Fakultetom za međunarodne odnose iz Banske Bistrice u Slovačkoj.

Kao poznavalac sigurnosnih izazova BiH, profesor Smajić osvrnuo se i na migracije, podsjećajući da je to pitanje u BiH aktuelno gotovo dvije godine, ali BiH se nije najbolje snašla kada je u pitanju migracijska kriza zbog unutrašnjih pitanja i nedostatka finansijskih sredstava.

Pomoć BiH u suočavanju sa sve većim prilivom migranata pružila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Evropska unija, a posljednjih dana primjetno je povećanje broja migranata i u regionu Tuzle.

Smajić je izrazio zadovoljstvo jer se prema migrantima humano odnosilo, a iako su određene političke elite pokušale to pitanje staviti na dnevno-političku platformu kako bi se izazvao određeni strah u tome nisu uspjele.

- Ipak ovim pitanjem potrebno se više pozabaviti s humanitarnog, ali i sigurnosnog aspekta, a u tom procesu najviše se očekuje angažiranost države BiH u saradnji s nižim nivoima vlasti - zaključio je u intervjuu za Fenu šef Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu profesor Mirza Smajić.