Vijest koja je preksinoć protutnjala medijima za sada nije proizvela reakcije kakve zaslužuje. Naime, putem zvanične stranice Muftijstva mostarskog muftija Salem ef. Dedović uputio je obavijest da odustaje od kandidature za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH. 

Njegovim potezom, u utrci za ovu uglednu, utjecajnu i za Bošnjake poziciju od ogromne važnosti ostala su samo dva kandidata – Husein ef. Kavazović i Muamer Zukorlić.

Politika i politizacija

U svom saopćenju Dedović je između redova, ali ipak dovoljno jasno, naveo da je razlog njegovog povlačenja Zukorlić.

- Primijetio sam da prezentacija programa kandidata za reisu-l-ulemu prerasta u predizbornu kampanju s primjesama politike, koja se vodi na društvenim mrežama, pa čak i u medijima susjedne države. Sve su očitiji pokušaji uplitanja politike i politizacije čitavog procesa koji prijeti da ugrozi autonomiju i samostalnost Islamske zajednice – naveo je ef. Dedović.

Za razliku od trenutnog reisa ef. Kavazovića, Zukorlić je najmanje poznat kao pravi duhovni vođa naroda. Dedovićeve konstatacije o „primjesama politike“ i kampanje „u medijima susjedne države“ ustvari su okosnica cijelog Zukorlićevog rada.

Izbor koji je pred sabornicima - ugledni, mirni i učeni čovjek kakav je Kavazović i medijsko-tabloidna marioneta i propali političar kakav je Zukorlić - ne bi trebao biti težak.

I površnom usporedbom ličnosti, zasluga i rezultata rada dva kandidata, Kavazović bi morao dobiti pa i jednoglasnu podršku. On je za 14. reisu-l-ulemu izabran 23. septembra 2012. godine ubjedljivom većinom glasova - 240 od 374 delegata.

Na mjesto reisa dolazi nakon turbulentnih godina. Godina u kojima je Islamska zajednica poistovjećivana s pojedinim političkim strankama i vodila izborne kampanje. Vrlo brzo Kavazović je uspio IZ postaviti kao putokaz u kojem smjeru bošnjačka politika treba da ide, ali ne i da se bavi njome. Osim toga, Islamska zajednica u međunarodnim krugovima je dobila imidž mirotvorne i poštovanja vrijedne institucije, što je posebno bilo važno zbog jačanja radikalnih organizacija (ISIL) koje su zapadnom svijetu slale iskrivljenu sliku islama.

U sklopu svoje misije, Kavazović je uspio ući u opasni obračun sa tzv. paradžematima, grupama koje su djelovale mimo Islamske zajednice i širile drugačiji islam od onog „bosanskog“. U tom periodu stizale su prijetnje da će ga zaklati nasred Baščaršije, ali ga to nije spriječilo.

Korak unazad

Osim što je u „svojim“ redovima uveo red, Kavazović je uspio međureligijski dijalog dići na viši nivo. Rado je viđen gost u svim dijelovima BiH i u drugim „Božijim kućama“ kakve su crkve, katedrale, sinagoge. Svoje diplomatske vještine, Kavazović je također jasno pokazivao tokom posjeta SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, gdje se sastajao s visokim zvaničnicima. 

S druge strane, njegov protivnik je Zukorlić. Čovjek koji je poznat po svemu onome što ne karakterizira Bošnjaka muslimana. Osim što ima nekoliko žena (nije zabranjeno po islamu, ali u BiH nije ni prihvatljivo), Zukorlić je poznat po raskalašenom životu. O tome kako živi i koliko se razbacuje novcem (što je svakom muslimanu zabranjeno) pisali su najviše srbijanski mediji. A klasičan primjer bili su bijesni džipovi na čijim je tablicama bila ispisana njegova funkcija.

Osim toga, Zukorlićevo imenovanje bilo bi korak unazad u svemu onome što je Kavazović radio. Kroz cijelu karijeru muftije Zukorlića provlači se politika. Zanimljivo je da u BiH nema nikakvo političko uporište niti podršku, osim stranke Narod i pravda i njenog vođe Elmedina Konakovića. Ono što je trenutno možda i najgore jeste da on poručuje da IZBiH treba odmaći od politike. To, međutim, govori dok sjedi u klupi Skupštine Srbije kao šef Stranke pravde i pomirenja. Još gore je što se politički priklonio Aleksandru Vučiću. 

Na sabornicima je (laka) odluka, a rezultate ćemo, prema najavi, znati 12. oktobra.

Poruka nakon genocida u Srebrenici

Kavazović je bio i jedan od organizatora otpora u rodnom Gradačcu. Bio je komandant manevarske jedinice "Zmaj od Bosne", koju su uglavnom činili imami. Prve borbene linije napustio je kada je imenovan za muftiju tuzlanskog. Nedugo nakon toga, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla, biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a, a odatle predat u logor Vojske. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu. 

Uprkos ličnoj drami koju je proživio i svemu onome što se događalo tokom agresije na BiH, Kavazović se 1995. godine, nakon genocida u Srebrenici, u programu lokalne radiostanice u Tuzli obratio Bošnjacima 

- U Srebrenici i Žepi za samo nekoliko dana četnici su ubili oko 5.000 (do tog trenutka) civila, muslimana… Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite, uzmite pušku i idite na linije odbrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na Srbima koji žive na prostoru pod kontrolom Armije BiH, niti nad srpskim civilima bilo gdje. Jer Srebreničane su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici… - kazao je tada muftija Kavazović.