Prvo ručak ili posao? Pitanje je s kojim su nas u Palati predsjednika RS u Banjoj Luci dočekali ljubazni saradnici Željke Cvijanović.  

- Predsjednica ima vremena, pa ako želite, možete prvo ručati, pa da počne intervju. Inače, svaki gost koji dođe, mora jesti - kažu nam.

Odlučili smo prvo završiti poslovni dio.

Razgovor smo ugovorili relativno brzo, bez nepotrebnih komplikacija. Predsjednica RS Željka Cvijanović važi za najbližeg saradnika Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a. Osim što zastupaju iste stavove, imaju istu pragmatičnost, očigledno je sličnost i u gostoljubivosti.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ Cvijanović je govorila o stanju u entitetu na čijem je čelu, političkoj situaciji u BiH i regionu, utjecajima Rusije i SAD...

Drugačiji stavovi

Nedavno je održana sjednica NSRS zbog Pelješkog mosta. Sada imamo problem s Trgovskom gorom i nuklearnim otpadom. Hoćete li tražiti od Dodika novu sjednicu Predsjedništva BiH?

- Sjednica na tu temu već je bila, bili su i protesti po tom pitanju, naravno s pravom. Nikad nije zgoreg da se institucije stalno oglašavaju po tom pitanju. Što se tiče sjednice NSRS, mislim da su stvari protekle u redu. To ne treba posmatrati na onako usko politički način, da je to zaštita hrvatskog ili ne znam kojeg interesa. U suštini, u Predsjedništvu se desilo preglasavanje.

To pod broj jedan. Pod broj dva, mislim da, kada su u pitanju važne stvari, uključujući i neke infrastrukturne projekte i, generalno, odnose s komšijama, moramo da zauzimamo stavove drugačije nego do sada. Ovdje postoji jedna bolesna razmaženost da vas svi nešto razumiju, da vas pomaze, a nemate nikakvog razumijevanje ni za koga drugog. I svaka tema koja bi trebala izaći na neki praktični teren, postaje prvorazredno političko pitanje i pitanje oko kojeg se pale i gase vatre.

Dakle, nikome ništa ne trebamo zaustavljati. Ako imamo problem, treba sjesti i razgovarati onoliko dugo dok se ne nađe rješenje. Imamo teme sa Srbijom i Hrvatskom, sa svima, unutar BiH, čemu to više služi. I kada govorimo o otpadu, i tu moramo pričati i sarađivati. Koliko god nisam zadovoljna onim što pokazuje BiH, nisam zadovoljna ni onim što pokazuje Hrvatska. I oni su trebali pokazati malo više osjećaja ili civilizovaniji pristup.

Mogu se složiti s većinom toga što kažete, ali mislite li Vi da Pelješki most ugrožava interes BiH, pa samim tim i interes RS? 

- Na način na koji mi je to rečeno, ne mislim da ugrožava. S obzirom na to da je rečeno da je izvršeno preprojektovanje, da su povećani gabariti. Hoću da vjerujem struci, hoću da vjerujem i da je taj projekt prošao i neku drugu vrstu cenzure, čim su za to obezbijeđena i sredstva i iza toga stoji EU. Zašto bih ja u svemu vidjela prevaru?

S Hrvatskom, kažete i sami, imamo mnogo otvorenih pitanja, a šta je sa Srbijom? Kakvi su nam odnosi?

- Moram se vratiti još na Hrvatsku. Ima mnogo neriješenih pitanja, mnogo neprincipijelnog odnosa međunarodne zajednice u kojem su štetovali građani BiH. Puno je neriješenih pitanja, ali neće nam biti bolje ako dodamo još jedno otvoreno pitanje. A ne smatram ni da je korektno pitanje za otpad i Trgovsku goru. Što se tiče Srbije, postojala je namjera srbijanskih vlast da pruže ruku za saradnju.

Ostalo je pitanje granice, kome je to u interesu da BiH ima neriješenu granicu? Nekih nerazumijevanja ima, ne možemo zatvarati oči. Svaki put kada nema komunikacije, imamo problem. Nisam optimista, ne pokušavam ništa uljepšati niti nekoga amnestirati. Nismo samo mi loši, a jesmo loši, ali ima grešaka i s drugih strana.

Sistemska greška

Čini mi se da ih ima mnogo više sa strane.

- Zato što mi volimo da budemo subjektivni, pa mislimo o sebi najljepše. BiH obožava da preuveličava svoj značaj kako je napaćena, niko drugi nije, svi treba da je maze i pokazuju pažnju. Hoću da budem realna. Zašto bi neko uvažavao vaš interes ako vi niste u stanju da uvažite sami svoj interes i iskoračite?

A zar ne mislite da RS nekad više štiti interes Srbije nego BiH?

- Ne mislim. Znam da postoji nešto što je iskrena prijateljska saradnja i odnos sa Srbijom. Mnoge stvari mi smo dogovorili i rješavamo sa Srbijom, što nikako ne uspijevamo da dogovorimo na nivou BiH. Kako to da posmatramo? Ovdje se ne možemo dogovoriti ni o jednom pitanju, o aranžmanu MMF-a, vlasti, bilo kojem projekti. Sa Srbijom smo uspjeli. I imamo pravni temelj za to. Šta je to toliko problematično sa BiH pa ono što imate - kontakte, Hrvata s Hrvatskom i Srba sa Srbijom, ne možete da stavite u funkciju i dobrobit BiH? Znači da imamo sistemsku grešku.

Mislim da su u pitanu sumnje u namjere susjeda.

- Pa ja imam sumnje u namjere BiH.

Kada govorite o saradnji sa Srbijom, postoje navodi da su te veze malo više od onoga što je predviđeno Sporazumom o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije.

- Nemam šta posebno komentarisati. BiH postaje poprilično tijesna sredina. Ako nešto neko drugi želi, odmah je problem ako to ne žele predstavnici bošnjačkog naroda ili slično. Ne mogu više da se opterećujem tim stvarima. Mislim da smo dosta energije potrošili i svako ima pravo da to tumači kako hoće. A sve zbog toga što nema komunikacije. Ne zato što mi nećemo. Svako treba da ima svoj stav, ali kada imate različite stavove i kada razgovarate, onda možete dosta toga da riješite.

Pa šta se desilo Vučiću u Srebrenici? Šta da se to desilo bošnjačkom političaru? Ne funkcionira sistem, nešto se desilo, a nikom ništa i to je normalno. Kakva je to poruka? Zašto cijenimo samo druge, a sebe ne procjenjujemo? Čemu smo to mi doprinijeli? U regionalnom kontekstu, ili unutrašnjem? Ničemu, samo neredu. Ne kažem ja da su drugi cvjećke, ali nemoj da zatvaramo oči prema onome što mi sami radimo.

Slažem se da treba krenuti od sebe, ali...

- Ja mislim da mi treba da procjenjujemo sebe na realan način. Da se ne precjenjuje, da ne mislimo kako smo mi mnogo važni za ovu planetu i velike sile.

Kada smo kod velikih sila, Dodik je često bio gost Vladimira Putina. Hoćete li Vi ići? Kakvi su odnosi s Rusijom?

- Imala sam priliku da se sretnem dva puta i moram reći da imam odlične utiske. Odmah nakon pola minute znate kada razgovarate s velikim državnikom. Sjajno je bilo, konstruktivni razgovori i mislim da je važno da održavamo kontakte sa svima, i sa SAD, pa i s Kinom. 

Glup pristup

A kako izgleda sastanak s Putinom? Osim ekonomskih tema, daje li Vam određene sugestije, smjernice o političkom djelovanju?

- Nikad u životu. Da ne uvrijedim vas, ali to su takve gluposti. Zamislite, sjednete s moćnim predsjednikom i on vama priča o tome šta vi treba da redite na mikroplanu. Bavimo se važnim pitanjima, projektima koji su za nas važni, tipa gasovoda, koji znači za RS i BiH, jer smo korisnici ruskog gasa i to nekome smeta. Pa, evo, zatvorite taj gas, nemojte koristiti, ali to niko ne radi. To je glup pristup.

Nikad u životu, na takvim mjestima nisu došle neke sugestije. To je površno. To nas je i dovelo da pričamo o ruskom uticaju, a ne o američkom. Kako to? A ko smo mi? Hoćemo li se mi opredjeljivati ili ćemo reći da nam ne treba nijedan. Zašto bih se ja opredjeljivala? Dobar je svaki uticaj koji donosi ekonomski profit, a politički vas ne guši.

Kako sarađujete s Amerikancima?

- Solidno. Nemam problem ni sa kim da sarađujem. Volim s Evropljanima da sarađujem. To mi je kao domaći ambijent. Imam solidnu komunikaciju i s ljudima u Americi. Ako ćemo realno, više imam kontakata u Americi nego u Rusiji. Dakle, solidan, trudim se da govorim iskreno kakva je situacija.

Kada smo kod komunikacije, na prijemu u Ambasadi SAD nedavno sam Vas prekinuo, pa mogu reći, u srdačnom razgovoru s premjerom FBiH Fadilom Novalićem. U kakvim ste odnosima?

- Dobri su, komuniciramo. Ja bih voljela da između dvije vlade danas postoji približno dobra komunikacija kakva je bila. Ali, sada imate dva opterećenja: to je stara vlada u FBiH, a drugi su finansijski računi koji nisu raščišćeni. Treba vidjeti ko kome šta duguje i da se to riješi. To je veliko opterećenje.

Nisam ja adresa, već SDA

Još se ne zna kada će biti formirane vlasti. Kako to sve komentirate?

- Sav ambijent je nepotrebno loš. Vlast smo mogli imati prije pola godine i da ne pričamo o budžetu, već da je sve poslagano, da smo krenuli s projektima, što smo došli u tu situaciju. Vlast je mogla biti formirana, ali nije. Sve je to posljedica namjernog izbjegavanja formiranja vlasti. Nisam ja adresa za to pitanje, već SDA.

Zvanično je problem aktivacija MAP-a. Zašto je to problem ako svi kažu da to ne znači članstvo u NATO-u?

- Aktivacija MAP-a ne znači članstvo, ali jeste put ka članstvu.

Ali, opet postoji referendum za pitanje članstva.

- Ne mora to da znači. Nemate vi puno zaštitnih mehanizama. Ali, nakon nekih primjera u regiji, ja baš i ne vidim zaštitni mehanizam. Bio je referendum pa to izignorišete i prebacite u Parlament i riješite to. Negdje je obećavan referendum, a nije bio. Mislim da to pitanje ne bi smjelo da bude pitanje uslovljavanja. Zašto ne formirati vlast pa onda rješavati otvorena pitanja? Trebali smo sastaviti listu: Evo, ovo je evropski put, to moramo riještti, aranžman sa MMF-om, pa listu otvorenih pitanja…

Iskoristiti gužvu

Spomenuli ste evropski put, nisam planirao da Vas išta pitam jer ne znam šta, sve je stalo.

- Pa vidite koliko je to besmislena poruka. Šta nam je falilo da u ovoj godinu, koja je izborna, gdje se hvataju za glavu, žele uspjeha, pa da ugrabimo nešto za sebe? To je najbolje vrijeme za politički profit, kada je neko u poluneredu.

Da iskoristimo gužvu...

- Da, da iskoristimo gužvu, ali nemamo to s kim raditi. I sad je MAP uslov, ali nije put ka EU.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović najavio je formiranje nekih novih većina na državnom nivou, koje ne uključuju SNSD. Bojite li se?

- Ma ne bojimo se. Ako je SDS napravio neku novu većinu i mogu da formiraju Savjet ministara, ja to tumačim kao da su oni pristali na slanje MAP-a. I, evo, kao potpredsjednik SNSD-a reći ću: Super. Čekamo ih.