Sa 73 glasa "za", četiri suzdržana i tri protiv na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH izglasan je Zakon o demobilisanim borcima. Usvajanje ovog zakona ispraćeno je aplauzom.

O ovom zakonu je ranije postignut dogovor Vlade FBiH i predstavnika boraca, a podrazumijeva 15 različitih prava za boračku populaciju i članove njihovih porodica, među kojima je i tzv. borački dodatak.

Federacija BiH će za bivše borce starije od 57 godina koji su najmanje 12 mjeseci bili u ratu, koji su nezaposleni i najmanje godinu na birou osigurati mjesečna egzistencijalna primanja u iznosu od 5 KM po mjesecu provedenom u ratu kao pripadnik Armije RBiH ili HVO-a. Uvjet je i da bivši borac koji aplicira na tu mjesečnu pomoć nema neka druga primanja koja prelaze 50 posto minimalne penzije u FBiH isplaćene u decembru 2018. godine.

Ovo pravo će ostvariti bivši borci koji mjesečno ni po jednom osnovu ne zarađuju više od 170 KM mjesečno.  

Tako će nezaposleni bivši borci stariji od 57 godina od FBiH maksimalno moći dobiti 240 KM mjesečno i to ako su u ratu kao vojnici proveli svih 48 mjeseci. 

Na ovoj sjednici zastupnici su vodili žustru raspravu o Prijedlogu zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.

Ministar za pitanja boraca FBiH Salko Bukvarević je u uvodnom obraćanju ukazao na važnost donošenja ovog zakona.

Bukvarević: U izradi zakona učestvovali su i borci

- To su ljudi koji su branili ovu zemlju. U izradi zakona učestvovali su i borci, ukoliko zakon dobije podršku, nećemo više imati situaciju da nađemo čovjeka koji nema primanja nikakva ili ima neuvezan staž. Dakle, riješit ćemo pitanje demobilisanih boraca, onih koji su u najtežoj situaciji - kazao je Bukvarević.

Iz boračke organizacije su, na konstataciju Bukvarevića da su svi borci učestvovali u izradi zakona, ministra optužili da "laže".

Nakon što je u sali nastao haos i čula se galama, reagirao je predsjedavajući Mirsad Zaimović, navodeći kako će i borci imati pravo da kažu šta imaju te je ministar Bukvarević nastavio izlaganje.

Pročitao je zaključke sa sastanka Radne grupe na kojoj su učestvovali i borci.

- Od prava, kojih je 16 u ovom tekstu, posebno bih izdvojio pravo na zdravstveno osiguranje za sve borce i članove njihovih porodica, prednost u zapošljavanju, egzistencijalne naknade, pravo na besplatnu pravnu pomoć - kazao je Bukvarević, podsjećajući kako je zakonom predviđeno da jedan mjesec učešća u Oružanim snagama iznosi pet marka, dok će prosječna mjesečna novčana naknada biti oko 200 KM.

Donošenjem ovog zakona pravo na naknadu bi moglo ostvariti oko 20.000 demobilisanih boraca koji su, kako je naveo ministar Bukvarević, bili prioritet u rješavanju.

Pirić: Nisu se naši borci borili za kantone i općine, nego za državu BiH 

Elzina Pirić, predsjednica Kluba PDA, ukazala je na manjkavosti zakona, navodeći da on i dalje donosi podjelu među borcima.

- U Tuzlanskom kantonu ima 75.000 borca, ovim zakonom uvodimo njihovih 15.000 porodica. Nije to sporno, ali kako osigurati sredstva, to TK ne može, a znam da ne može ni Sarajevski kanton. A isplata naknada ide na kantone, je li iko ispitao imaju li općine i kantoni ta sredstva. Vareš, koji nema sredstava, ne može to isplatiti nijednom borcu. Nisu se naši borci borili za kantone i općine, nego za državu BiH.

Ministre, imali ste četiri godine, da li smo napravili reviziju boračkih udruženja, gdje idu pare, koliko imamo boraca koji žive u inozemstvu i ostvaruju prava, da li ovim zakonom tjeramo borce koji žive u RS da se ovdje presele, je li ih tjeramo na to nehumano preseljenje? Nemojte da dijelimo borce na federalne, kantonalne, općinske... Nemojte da lopticu prebacujemo na lokalne zajednice, ovo je protuustavni zakon. Već savezi spremaju apelaciju na ovaj zakon. Nemojte da od boraca pravimo socijalne slučajeve, zašto da im ne damo 10 maraka umjesto 5? Izbrišite član koji je diskriminacijski i preuzmite borce na pleća Federacije - kazala je Pirić.

Ramić: Molim sve da ovaj zakon ugleda svjetlo dana

Sabahudin Ramić, predsjednik Koordinacije boračkih udruženja, osvrnuo se na sam zakon o borcima.

- Svaki kanton je država, šta je problem da podijele kolač s Federacijom, da olakšamo jedni drugima. Radnu grupu su činili borci i molim sve da ovaj zakon ugleda svjetlo dana - kazao je Ramić.

Elvir Karajbić, nakon što su borci zatražili obraćanje još jednog predstavnika boraca, od novog predsjedavajućeg zatražio je da mu se da to pravo. No, kako se Mirsad Zaimović pozvao na poslovnik i rekao da je dogovor da se jedan predstavnik prijavio da se obrati, Karajbić je izrazio sumnju u rad ovog doma.

- Ovdje o ovoj tački više trebaju govoriti borci nego poslanici. Ima ovdje ljudi koji negoduju usvajanje ovakvog zakona, treba čuti šta imaju reći - kazao je Karajbić.

Zaimović je nakon konstatacije Karajbića kazao da će još jednom predstavniku boraca omogućiti obraćanje "kako ovo ne bi poprimilo druge konotacije".

Čengić: Nepravda u zakonu

Žestoka rasprava je nastavljena, a Irfan Čengić, zastupnik SDP-a, također je ukazao na nepravdu u zakonu.

- Predložio sam deset amandmana na ovaj zakon. Po meni ovaj zakon nije dobar, ali, ako su ga borci podržali, podržat ću ga i ja. No, ono što je ključno jeste da on nije dobar - kazao je Čengić.

Zastupnici su atmosferu u parlamentu nazvali "atmosferom beznađa". Inače, rasprava o borčkom zakonu je žustra, a nakon što je Čengič kazao da ovim zakonom "nema boračkog dodatka, koji imaju u RS borci koji su granatirali BiH".

Amandmani Irfana Čengića nisu dobili podršku. Bilo ih je deset na borački zakon. PDA je imao sedam amandmana, a Vlada ih, kao i Čengićeve, nije podržala, kao ni zastupnici. SDP je imao dva amandmana, ali ni oni nisu podržani.

Nakon dva sata rasprave o boračkom zakonu, Elvir Karajbić, zastupnik SDP-a ukazao je na važnost donošenja registra o borcima.

- Jedina samo zemlja u kojoj se broj boraca sve više povećava. Tako smo 2010. godine imali 480.000, sada ih je 600.000 - kazao je Karajbić, navodeći da je poražavajuće donijeti zakon koji se odnosi na 3,3 posto boračke populacije.

Da smo imali 600.000 boraca naše granice bile bi do Moskve, kazao je Karajbić.

Ustvrdio je da je zakon nepošten prema ostalim kategorijama.

- U ovaj zakon nisu uvršteni ljudi koji su bili maloljetni i borili se za ovu državu, takvih je niz. Ovo je čista nepravda prema toj populaciji. Kada govorimo o 16 prava i to je nešto što je nekorektno. Ovim zakonom se daje jedno pravo za jednu grupu boraca, a to je ovih 3,3 posto boraca, a to su demobilisani borci njih 20.0000. Ostalih 15 prava već je postojalo. Ljudi su se borili za ovu zemlju, a ne da im dajemo sadaku. Ovaj zakon ne podržava veći dio boračke populacije. Kantoni nisu dali saglasnost na ovaj zakon, viši nivo vlasti ne može nametati finansijske obaveze nižim nivoima vlasti ukoliko im ne da prihode - kazao je Karajbić.

Begić: Dosta ljudi će biti nezadovoljno

Senaid Begić, SDP-ov zastupnik istaknuo je da ovaj zakon nije rješenje za borce.

- Puno toga je rečeno o ovom zakonu. Čestitam Bukvareviću koji nas je doveo na svršen čin kada je riječ o ovom zakonu, jer na žalost on ima dosta manjkavosti. Tražit ćemo u radu ovog Parlamenta da se ovaj zakon mijenja, ukoliko bude usvojen. Plaši me da se one situacije koje smo imali pred Parlamentom, protesta, kad određeni borci počnu konzumirati ovaj zakon, a drugi to ne budu mogli. To bi se moglo ponoviti, jer će dosta ljudi biti nezadovoljno. S mnogim pripadnicima Armije sam razgovarao, oni su nezadovoljni - kazao je Begić.

U raspravu se uključio i Hasan Muratović , zastupnik SDP-a, koji je tokom diskusije ukazao šta će ovaj zakon, a šta neće dati doista borcima.

- Prije godinu i po digla se halabuka da treba donijeti registar booraca, uvesti borački dodatak i ukinuti finasiranje boračkih udruženja. Taj ogromi posao je trebalo uraditi. Očito je da se od toga odustalo, od tih korjenitih promjena, jer moralo se obezbijediti više novca nego što je sada. U ovom mandatu bili smo ponovo na početku, zasukali su se rukavi da se ovaj problem riješi. Bili smo u punoj saradnji s borcima. Danas imamo sittuaciju "tresla se gora rodio se miš", odustali smo od boračkog dodatka. Rečeno je da ćemo borački registar napraviti tek po usvajanju zakona, što je dug proces, jer nije precizirano do kada. A nama je važno da se odvoje borci od onih koji to nisu. Također, nije ograničeno ni finasiranje boračkih udruženja, koji imamo more. No, mi ipak ovim rješavamo najugroženiju kategoriju, ljude koji imaju više od 57 godina da imaju neku naknadu. Mi ćemo podržati zato ovaj zakon, ali borce čeka težak period - kazao je Muratović.

Teške uvrede pala su na sjednici tokom rasprave, a do "okršaja" je došlo među SDP-ovim i DF-ovim zastupnicima. Dževad Adžem Senaidu Begiću kazao je da je nespreman i bez cilja došao na sjednicu.

Dopredsjedavajući doma Bošković našalio se i rekao " da je dobro da sjednica nije monotona".

Zastupnici su ustvrdili da je jasno da će "svi glasati za zakon", te je skrenuta pažnja da nije bilo potrebe za "scenama i cirkusom" koji je režiran u liku DF-ovih zastupnika i dijelom SDP-a.

Grbavac: Dvojica ljudi u rovu, jedan ima prava, drugi ne

Drago Grbavac, predsjednik Udruženja zaboravljenih branitelja, nakon što je zaključena rasprava, zadnji je imao riječ o boračkom zakonu, a nakon što je Zaimović obećao da će se još jedan predstavnik boraca obratiti pred Paralementom.

- Mi tražimo da borački dodatak bude posebna kategorija, da se odnosi na vrijem od 1992. do 1995. godine. Mi ništa nismo ostvarili od rata do danas, ni vreću brašna. Ovim se u jednom gaze borci, to je kao "da ih oborite na koljena, još im nogom stanete na glavu". Gospodine Bukvareviću rekli ste pred 50 ljudi da ćete zaboravljene branitelje zvati kada bude rasprava o boračkom dodatku, to se nije desilo - kazao je Grbavac.

Pozvao je zastupnike da o zakonu glasaju "srcem". Naveo je da je zakon diskriminatorski i protivustavan.

- Stava sam da se svi borci riješe. Po ovome se može desiti da su dva čovjeka bila u rovu, jedna će imati prava, drugi ne. To nije pošteno. Nemojte dijeliti ljude, razjedinjavati branitelje - kazao je on.

Ukazao je i da su krovne boračka udruženja stranačka, te da se njima finasiranje treba ukinuti.

- Prema našoj evidenciji 1996. godine bilo je 326.000 boraca. A sada ih je duplo. MI nismo protiv ovih ljudi, ali tražimo da nema diskriminacije, da se odvoji borbeni i neborbeni sektor. Svi mi znamo da imaju onih koji su ranjeni, a nemaju ožiljka, onih koji su OPTS, a imaju vozačke... To se mora riješavati - kazao je Grbavac, koji je po okončanju obraćanja ispraćen aplauzom.

Ministar Bukvarević, uzeo je riječ nakon njegovog obraćanja, kazavši da se ovo ministartvo brine za maloljetne borce, navodeći da su im naknade za ranjavanje povećanje 10 posto.

- Gospodin Grbavac je prošle godine srušio jedna zakon. On je dobio prijedlog da daju dva člana u radnu grupu, oni su poslali te ljude, i učestvovali su u radu i odlučivanju o zakonu. Svaki čovjek koji dođe sa 57 godina počet će primati svoju naknadu ako nema drugu naknadu. Stalno se spinuje s brojem pripadnika, ukupno je 593.000, a riječ je o svim borcima koji su učestvovali u ratu. 577.000 je dobilo certifikate, 16.000 ih nije preuzelo. U ovoj cifri su svi i poginuli i umrli, oni koji su jedan dan bili u vojsci, dakle svi - kazao je Bukvarević.

Munib Jusufović zastupnik iz SBB-a upitao je ministra šta je s brojkom od 600.000. o kojoj se cijeli dan pričalo na sjednici.

- Cifra je 593.000, ima ljudi koji su na liniju došli prvi dan i odmah poginuli. Kraj rata je dočekalo oko 270.000 ljudi, imali smo 55.000 ranjenih, 40.000 poginulih.... To su brojke koje će svima biti dostupne - kazao je Bukvarević.

Pehar: Bukvarević sam sebi uskače u riječ

U izjavi za medije Dražen Pehar, član Udruženja zaboravljenih branitelja kazao je da Bukvarević sam sebi uskače u riječ.

- Jeste li primijetili da sam sebe hvata u laži. Gospodin Bukvarević govori o nekom zakonu koji je pravedan i provodiv. Po ovom zakonu od 57 godina su borci, a do 57 nisu. Druga stvar, Bukvarević prebacuje odgovornost na kantone, a sam je rekao u raspravi da stoji utom zakonu ako bude mogućnosti. A ja postavljam pitanje šta ako ne bude. Kantoni su se već izjasnili da nemaju mogućnosti. Znači to da su ti ljudi nigdje, jer oni su svjesno u ovaj nakaradni zakon stavili ako bude mogućnosti. Svjesno je prodao te ljude jer Kantoni nemaju mogućnosti - rekao je Pehar.

Istakao je da nikoga iz njihovog Udruženja Bukvarević nije zvao da učestvuju u Komisiji prilikom kreiranja Zakona te da ih nikada nije pozvao te da je obmanio javnost.