Broj od 51.036 firmi u BiH koje imaju blokirane račune izuzetno je veliki i ne mijenja se znatno posljednjih godina, a tako će biti sve dok javni sektor ne bude doveden u red i ne sredi svoja dugovanja, jer je on „zaslužan“ za probleme koje druge firme imaju s likvidnošću.
Začarani krug
Istakao je ovo ekonomista Admir Čavalić, direktor Udruženja „Multi“, komentirajući nove podatke koje je objavila Centralna banka BiH o blokiranim računima.
Prema tim podacima, u BiH je na kraju juna 51.036 firmi imalo blokirano 93.620 računa. U odnosu na kraj maja, zabilježeno je 558 blokiranih računa manje. Međutim, broj preduzeća koja imaju blokiran bar jedan račun narastao je za 77 u odnosu na kraj maja.
Ipak, kaže Čavalić, broj firmi s blokiranim računima u protekle dvije godine nije bitno mijenjan, ni naviše ni naniže.
- To je sve začarani krug. Javna preduzeća i država poznati su kao veliki dužnici i brojne druge kompanije ne mogu od njih naplatiti svoja potraživanja. To te firme vodi blokadi, jer onda ne mogu platiti obaveze na drugoj strani. Bolnica, naprimjer, može biti dužna 30 godina, ali firma koja za bolnicu nabavlja opremu ne može čekati deset godina da naplati dug. Veliki dužnici, dakle, kreiraju krizu likvidnosti i dovode do problema u privatnom sektoru koji ne može dugo da trpi – pojasnio je Čavalić.
Neuređen sistem
Ekonomski analitčar Igor Gavran istakao je da se broj preduzeća s blokiranim računom ili računima iz godine u godinu uglavnom povećava, samo je teško, na osnovu podataka koje daje Centralna banka, zaključiti jesu li u pitanju proizvodne kompanije ili kiosci.
- Ali, sigurno je da nam ti podaci govore o visokoj nelikvidnosti. Problem je u neuređenom sistemu kod nas. Jer, u uređenom sistemu vi ili poslujete ili ne. Ako dođe do blokade računa, ide stečaj da se firma oporavi. Kod nas se firme drže u životarenju godinama. Isto tako, kod nas je moguće da se po godinu ne isplaćuju plaće, po dvije da se ne plaćaju dobavljači, a firma i dalje posluje, što je pokazatelj neuređenog sistema – dodao je Gavran.
