Abdulah Sidran je elegantno i mangupski održao lekciju Evropi. Našeg književnog velikana u Jelisejskoj palači ugostio je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emamnuel Macron) zajedno sa vrhunskim intelektualcima iz cijele Evrope. Svi redom potpisnici Manifesta koji upozorava da se Evropa nalazi u opasnosti i da je sada potrebno boriti se za ideju Evrope prije nego što nestane u valovima populizma.  

Ista mjerila

Nakon prefinjene francuske kuhinje, Sidran je iskoristio priliku i Makronu kazao kako je Stari kontinent iznevjerio i na cjedilu ostavio BiH. Zatražio je, također, od ovog moćnog političara da se i na našu zemlju primjenjuju ista mjerila i standardi koji se primjenjuju na ostale evropske države.

A što se tiče Evrope i Sidrana, odavno je on evropejcima pokazao ko je Avduka.

Majstor lijepe pisane riječi potpisao je djela od kojih su neka ušla u filmsku antologiju, neka u pozorišnu historiju, a treća, opet, žive svoj život na mirisnom papiru knjige.

„Sjećaš li se Doli Bel“, „Otac na službenom putu“, „Sarajevski tabut“, „Otkup sirove kože“, „Kuduz“, “U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce“, „Zašto tone Venecija“, „Praznik u Sarajevu“... samo su dio bogatog i jedinstvenog Sidranovog djela, koji s mnogo duše i još više preciznosti piše o nama, našoj zemlji, ljudima i mentalitetu.

Osjeti se u njegovim djelima koliko su se ovdje, uz sve lokalne karakteristike i nedaće, ne samo poštovale, već živjele i žive evropske civilizacijske vrijednosti.

Njegovoj „Doli Bel“ još 1981. godine poklonio se filmski svijet i dodijelio Zlatnog lava, a onda „Otac“, čiji je scenarij također potpisao, dogurao skoro do Oskara.

Salemov babo

Obogatio je Sidran naše živote nezaboravnim rečenicama: “Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem“, „Udario me Salemov babo daljinskim", „Hoće li u ovom gradu ikada zasjati sunce kako treba“...

Jasno je da se zahvaljujući veličini svog djela, intelektualnoj britskosti i ugledu te mudrosti koja uspijeva samo na ovim prostorima, Sidran našao među vodećim evropskim intelektualcima i priliku iskoristio najbolje što je mogao.

A ako su ga u Jelisejskoj palači slušali, imali su šta čuti, a i primijeniti na slučaju ugrožene Evrope s početka teksta.

Generacija mladih šezdesetosmaša

Abdulah Sidran rođen je 2. oktobra 1944. godine u Sarajevu. Uređivao je omladinske listove i časopise, a do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je zaposlen na Televiziji Sarajevo kao dramaturg. 

U književnosti se javio šezdesetih godina pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju ”šezdesetosmaškom”.

Njegova djela prevedena su na nekoliko stranih jezika, a u svojoj riznici čuva brojne nagrade. S porodicom živi u Sarajevu.