Nakon presude zločincu Radovanu Karadžiću, kojeg je Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu osudilo na doživotnu robiju, prvi put radni sastanak održali su predstavnici 12 udruženja žrtava agresije na BiH i genocida.  

Oni su danas pokrenuli inicijativu prema domaćim i međunarodnim institucijama s ciljem zaštite pravne istine, prava žrtava i zaustavljanja prakse negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti i glorifikacije njihovih izvršilaca, a na temelju pravomoćne presude Radovanu Karadžiću. 

Koji su idući koraci

Predstavnici udruženja prezentirali su danas više detalja u vezi s formom i ciljevima ove inicijative. Poručili su da će učiniti sve da se dokaže, analizira, ispita i poduzmu mjere kada je u pitanju naslijeđe Radovana Karadžića. Također, rekli su da će tražiti od obrazovnih institucija u BiH da se zvanične presude Haškog tribunala uvrste u program izučavanja.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava genocida i svjedoka, kazao je da su se okupili nakon 22 dana od izricanja presude. Podsjetio je da su nakon gotovo četvrt stoljeća dočekali i presudu Karadžiću, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

- Od Ujedinjenih naroda ćemo tražiti implementaciju presude, odnosno sve ono što presuda sadrži, jer presudu je donio sud koji je formirao UN, odnosno Vijeće sigurnosti UN-a. Od njih ćemo tražiti provođenje presude, odnosno sve ono što presuda sadrži, a što je posljedica zločina koje je stvorio Radovan Karadžić sa svojim sljedbenicima – rekao je Tahirović.

Predstavnici udruženja u Hagu su pitali koji su idući koraci i da li mogu nešto promijeniti u BiH kako bi žrtve dobile što potpuniju satisfakciju, odnosno kako bi oni temelji na kojima je građena zločinačka organizacija bili ukinuti. 

Srebrenica ne smije biti u rukama zločinaca

Promjenu mnogih stvari u BiH, prvenstveno u Srebrenici, tražila je i Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja „Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa“.

- Mi hoćemo i tražimo, prvenstveno od vlasti u BiH, da se vrate stvari u prvobitno stanje, da imamo cijelovitu BiH, da Srebrenica ne smije biti u rukama zločinaca, da tamo u policiji ne smiju biti ljudi koji su počinili genocid - izjavila je Hotić.

Poručila je kako će tražiti da imaju prava kao ljudi, da imaju svoj jezik, državu i da se "poništi sve ono što su zločinci dobili na osnovu zločina".

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, izjavio je da je ovo prvi radni sastanak nakon presude Karadžiću, a bit će ih još.

- Mislim da više ništa ne bi trebalo biti kao što je bilo do izricanja presude Karadžiću. Sada bi se neke stvari trebale promijeniti. Pod zastavom, pod grbom Radovana Karadžića učinjeni su strašan zločin i genocid u BiH. Ista ta zastava, isti taj grb, iste institucije koje je on stvorio, danas su naslijeđene - pojasnio je Mešković.

Presudu uvrstiti u program izučavanja

Najavio je da će predstavnici organizacija i udruženja u BiH u narednom periodu poduzeti određene korake.

- Preko Ujedinjenih naroda i međunarodnih institucija učinit ćemo sve da se dokaže i analizira i ispita i poduzmu mjere kada je u pitanju naslijeđe Radovana Karadžića. Kao drugo, tražit ćemo od obrazovnih institucija u BiH da se zvanične presude Haškog tribunala uvrste u program izučavanja. Pozivamo, prije svega, bh. a posebno bošnjačku politiku, koja je inertna kada je u pitanju zaštita i podrška žrtvama agresije na BiH, zaštita i podrška žrtvama genocida u BiH, moraju biti konkretniji i zaštiti svoje građane i BiH - poručio je Mešković.

Predsjednica Udruženja „Žena - žrtva rata“ Bakira Hasečić smatra da je dužnost preživjelih i članova porodica ubijenih u BiH da vrše pritisak, prvenstveno na bh. političare da napokon rade ono što oni rade od dana kada su postali žrtve.

- I da daju punu podršku preživjelim žrtavama i našoj borbi da istrajemo u našim programskim ciljevima, jer je neshvatljivo da se u 21. stoljeću, kao što se dogodilo u mom Višegradu, ponovo poziva na pokolj, na klanje, da će teći krvava Drina, a ja znam kakva je u junu bila krvava Drina. Poručujem visokom predstvaniku Valentinu Incku, koji ima bonske ovlasti, kojem ne da Međunarodna zajednica da ih iskoristi, krajnje je vrijeme da smijeni sve one koji negiraju genocid, koji veličaju ratne zločince i da napokon naš parlament usvoji zakon o negiranju genecida, veličanju genocida i sve ono što donosi mržnju prema drugom i drugačijem. Žrtva je žrtva, bez obzira na to koje je nacionalnosti - poručila je Hasečić.

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica osvrnuo se na presudu Radovanu Karadžiću navodeći da je Srbija ponovo ostala bez odgovornosti. 

- Presuda kojom je potvrđen genocid u Srebrenici znamo da se negira u jednom entitetu u BiH i trebalo bi pod hitno da se pokrene inicijativa za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida, jer znamo da je to posljednja, završna faza genocida - pojasnio je Grabovica. 

Podsjećamo, Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) izrekao je pravomoćnu presudu Radovanu Karadžiću za genocid i druge zločine počinjene u BiH u periodu između 1992. i 1995. godine. Sudija je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja te ga osudio na doživotni zatvor.