U posljednja dva mjeseca s ispisnicom iz državljanstva BiH iz Ministarstva civilnih poslova BiH, izašlo je ukupno 589 sad već bivših državljana naše zemlje. Kako je za „Avaz“ potvrđeno u tom ministarstvu u decembru prošle godine državljanstva BiH odreklo se 340,a u januaru ove godine još 249, sad već bivših bh. građana.Ove brojke pokazuju da se samo za dva mjeseca državljanstva odreklo 589 Bosanaca i Hercegovaca i da se trend ispisa iz knjige državljana naše zemlje nezaustavljivo nastavlja.
Prvi u regionu
I, dok u našoj zemlji sve ostalo stagnira i nazaduje, nažlost po masovnosti i dinamici odricanja naših građana iz državljanstva prvi smo u regionu. Primjerice dok se u Hrvatskoj na godišnjem nivou iz državljanstva ispiše tek nekoliko desetina ili stotinjak građana, kod nas je ta cifra odavno izražena u hiljadama.
Tako je u prošloj godini 4.688 Bosanaca i Hercegovaca uzelo pasoš neke druge zemlje,a od rata do danas iz knjige državljana ispisano ih je čak 84.999!
Najporaznija činjenica je da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod.
Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet slije 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka.
Iznos takse
Kako saznaje „Avaz“ i u ovogodišnjem budžetu predviđeno je da taj prihod bude veći od 2,5 miliona KM. Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.
U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako zahtjev neko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa zahtjev košta oko 1.000 KM.
Najviše mladih
Veliki broj državljana BiH koji se u posljednje vrijeme odriče mlađi su od 30 godina. Iako je u većini slučajeva riječ o osobama koje su rođene u inozemstvu, saznajemo da je sve više onih koji su nakon rata otišli iz BiH i odmah dok su stekli pravo na državljanstvo u nekoj od evropskih zemalja , odlučili su uzeti pasoš zemlje u kojoj danas žive. Najviše nekadašnjih državljana BiH postali su , barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi, ... U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i onaj bh. jer je Danska donijela zakon po kojem se jihovi budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze.
