Članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će kroz zakonske okvire nastojati osigurati mehanizme da se prepozna svaka lažna diploma. 

Zato će zatražiti sastanak koordinacijskog tijela kantonalnih ministarstava obrazovanja kako bi pod monitoringom i uz stručnu pomoć resornog ministarstva provjere vjerodostojnosti diploma bile izvršene u svim kantonima u Federaciji. 

- Ostvarit ćemo potrebnu saradnju s Federalnim ministarstvom obrazovanja koje je već pokrenulo aktivnost revizije diploma uposlenih u federalnim organima uprave, agencijama, zavodima, direkcijama i drugim tijelima kako bi sinhronizirano pokrenuli i proveli postupak revizije. Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te, ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma, iste obuhvatiti revizijom - izjavio je za Fenu predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem (DF-GS).

Očiglednim smatra da je u oblasti obrazovanja sve izraženiji proces otvaranja visokoškolskih ustanova, i to na način da „kantonalna ministarstva obrazovanja učestvuju u ovim aktivnostima i da se u tim postupcima zaobilaze zakoni i propisi koji uređuju ovu oblast“.

- Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelimično i saučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvređuje svaku profesiju i stvara "visokoobrazovani" kadar koji je neupotrebljiv, a "ima prednost" pri zapošljavanju – istakla je članica Odbora, specijalista ginekologije i akušerstva Faika – Mujanović Glamočanin (SBBBiH).

Osim potrebne revizije, naglašava da se moraju poduzeti i adekvatne mjere da se kupljene diplome proglase nevažećim i kazne prodavači i kupci.

- Od takvih ljudi koji ne cijene struku ni znanje potrebno je zaštititi sve radnike u sistemu obrazovanja. U tom cilju sačekat ćemo rezultate analize aktuelnog stanja, što je zatražila Vlada Federacije, a zatim uvesti zakonitosti kako bi se u Federaciji spriječilo izdavanje sumnjivih diploma - kaže član Odbora, doktor pedagoških nauka Rahim Gadžić (SDA).

Nakon postupka provjere vjerodostojnosti, uvjeren je da će se ništavnim staviti sve što je nelegalno stečeno prodajom i kupovinom diploma.

- Taj problem postaje još veći kada to čine univerziteti - moderne građevine, izvanredno opremljeni prostori za izvođenja nastave, luksuzna auta, jahte samo su neki od jasno prepoznatljivih simbola privatnih univerziteta i njihovih vlasnika. Logično se postavlja pitanje, zašto to ne vide oni koji bi trebali vidjeti, kantonalni vlastodršci, zašto ne vidi Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava, nadležne inspekcije na nivou entiteta i kantona. Ako naprijed spomenuti ne vide ili vide, ali ništa ne čine da spriječe eroziju obrazovanja, onda oni zlonamjerno uništavaju Bosnu i Hercegovinu – mišljenja je članica Odbora, profesorica na Univerzitetu u Tuzli Meliha Bijedić (SDPBiH).

Dodaje da je zakonski okvir potrebno kreirati tako da se „sankcionira osoba na čije je ime je izdata diploma, da se sankcioniraju sve osobe u instituciji koje su sudjelovale u izdavanju, zatvore institucije koje su izdavale takve diplome, te da se obeštete ustanove koje su isplatile plaću zaposlenicima koji su se koristili lažnim diplomama (npr. ministarstva, javne ustanove, javna preduzeća i sl.).

- Nužno je smanjiti broj nepotrebnih diploma i uraditi analizu koja su to zanimanja potrebna, pa prema tome razvijati strategiju obrazovanja u BiH, u skladu s evropskim standardima, prateći razvoj nauke i tehnologije u svijetu. Također, treba pooštriti provjere prilikom zapošljavanja i uvesti sistematsku inspekciju rada škola, a ukoliko se otkrije korupcija, uskratiti akreditacije - rekla je članica Odbora i grafička dizajnerica Miomirka Mila Melank (Naša stranka).

Ne čudi je da se kupovine dešavaju jer je „vrijednost diplome i znanja devalvirala do tačke kada je postalo svejedno je li stvarno zaslužena ili kupljena“. Sistem prenošenja znanja vidi problematičnim u prevelikom broju visokoškolskih ustanova čija akreditacija je, kaže, upitna.

- Također, jedan od velikih problema je premalo izdvajanje za obrazovanje i kontrolu njegovog kvaliteta. Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja i nauke ukupno ove godine planira izdvojiti manje od 0,9 posto budžeta Federacije, odnosno samo 8,7 miliona KM za obrazovanje i nauku od budžeta koji iznosi 2,6 milijardi KM – navodi Melank.

Aktuelni problem kupovine lažnih diploma, podsjećaju članovi Odbora, javio se kao posljedica nepostojanja ministarstva obrazovanja na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno što je nadležnost osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja spuštena na nivo kantona, kojima je dopušteno da kreiraju zakonski okvir obrazovanja bez da su obavezni međusobno usklađivati regulatorna i zakonska rješenja s višim nivoima.

Zbog ovog, kao i ostalih problema - dvije škole pod jednim krovom, nacionalna grupa predmeta, programi neprilagođenim potrebama privrede - zaključili su da je prioritetno učiniti dubinske promjene u obrazovnom sistemu.