Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, rođen je 1961. godine u Presjedovcu kod Kalinovika. Diplomirani je pravnik s dugogodišnjim radom u policijskim strukturama, a prije imenovanja na čelo Agencije radio je u Graničnoj policiji BiH. Direktor Agencije je od 2008. godine. Oženjen je i otac dvoje djece.
Šta su najveći problemi u radu Agencije za zaštitu ličnih podataka?
- Agencija već tri godine radi bez službenika za postupke po prigovorima, a svakim danom sve je više prigovora. Ovo, svakako, šteti javnom interesu, a najveći krivac za to je Savjet ministara BiH.
Kako biste opisali stanje u oblasti zaštite ličnih podataka u BiH?
- Svakim danom stanje se poboljšava, ali nedovoljno. Bez sistemskih rješenja nema bitnijeg napretka. Kvalitetna zakonska rješenja i jačanje odgovornosti su garant bolje zaštite ličnih podataka kao jednog od osnovnih ljudskih prava.
Kakva je svijest u BiH o zaštiti ličnih podataka i kod građana i u institucijama?
- Nije na zadovoljavajućem nivou. Agencija vodi razne obuke i prezentacije, a od prošle godine provodimo projekt prema djeci kao posebno ranjivoj kategoriji. Nastojimo javnosti učiniti dostupnim što više informacija o tome putem naše internet-stranice.
Na što se najčešće građani žale?
- Na obradu jedinstvenog matičnog broja, na to što im traže kopije lične karte, uvjerenja o nekažnjavanju, nevođenje tačnih ličnih podataka, a u posljednje vrijeme i na zloupotrebe videonadzora.
Šta je obilježilo prošlu godinu u Agenciji?
- Izrada Prijedloga zakona o zaštiti ličnih podataka kojim bi se preuzela opšta uredba o zaštiti ličnih podataka, kao i tzv. policijska direktiva. Nadam se da će ovaj zakon biti među prvima koji će usvojiti novi saziv Parlamentarne skupštine BiH.
Ima li pritisaka na Agenciju?
- Nastojimo se boriti protiv pritisaka, ali je apsurdno da je upravo to razlog određenih pritisaka na Agenciju. Države se u demokratskom svijetu najbolje legitimišu upravo odnosom prema ljudskim pravima, a to podrazumijeva i odnos prema organima koji štite ljudska prava.
Imate li neki najupečatljiviji primjer zloupotrebe ličnih podataka?
- Obrada ličnih podataka penzionera u predizbornoj kampanji. A najznačajniji primjer je promjena biračkih opcija za glasanje iz inozemstva putem pošte, što je, ustvari, kriminal.
Koju ste posljednju knjigu pročitali?
- „Godine vrana“ Siniše Kovačevića.
Najljepši poklon koji ste dobili?
- Knjiga mi je uvijek najljepši poklon.
Jeste li zadovoljni javnim uslugama u BiH?
- Sve može biti daleko bolje nego sada, a i puno jeftinije.
Pred izborom odmora na moru ili planini - birate?
- Naravno planinu, po mogućnosti u Hercegovini.
Znate li i volite li kuhati?
- Volim, a o tome koliko sam uspješan pozvaniji su drugi da kažu.
Šta mislite o saobraćajnoj kulturi u BiH?
- Osamdesetih godina prošlog vijeka sam se profesionalno bavio time. Sada je stanje puno gore nego tada.
Gledate li TV i šta najviše?
- Omiljeni su mi dokumentarni i sportski programi i domaće humorističke emisije.
Šta pomislite kada čujete da sve više ljudi napušta BiH?
- Prvo me obuzme tuga. Žao mi je svih onih koji odlaze, ali na isti ili sličan način žao mi je i nas koji ostajemo. Država s malo poštenog i domaćinskog odnosa ovo društvo i prostore može učiniti prihvatljivim za srećan život. Za sreću ne treba puno. Ovdje su najveći problem strah i neizvjesnost, a, nažalost, država je najveći generator toga.
Imate li neki talent koji ne možete iskoristiti u Vašem poslu?
- Rad u javnom organu determinisan je mnogim pravilima i procedurama. U svemu tome pokušavam da budem kreativan, ali prije svega principijelan.
Imate li kućnog ljubimca?- Nemam.
Šta Vas najviše može iznervirati?
- Ljudska bestidnost i pohlepa.
Idete li u kino i koji film ste posljednji pogledali?
- U kinu odavno nisam bio, a filmove po svom izboru gledam kući.
Kupujete li putem interneta
- Ne. Dajem doprinos borbi protiv potrošačkog društva. Draž tradicionalne kupovine ima vrijednost koju ne možete dobiti preko interneta. Naravno, teško bih funkcionirao bez interneta, ali ga koristim kako meni odgovara.