Kad se u Bosni i Hercegovini govori o vjerskim zajednicama i religijama, onda se kao najveće najčešće spominju islamska, pravoslavna, katolička i judaistička. No, u našoj zemlji se posljednih godina registrira sve više pripadnika novih vjerskih zajednica.
Kako je za “Avaz” rečeno u Ministarstvu pravde BiH, svaka vjerska zajednica dužna je upisati se u Jedinstveni registar crkava i vjerskih zajednica u BiH.
Uvjeti za Registar
Tako je u Registru za nove crkve i vjerske zajednice, saveze crkava i vjerskih zajednica upisano ukupno 47 subjekata. Evidentno je da svake godine raste broj novih vjerskih zajednica u BiH pa je tako, naprimjer, u 2013. godini u našoj zemlji bilo registrirano 36 novih takvih zajednica, a u posljednjih pet godina upisano ih je još 11.
Inače, prema Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, da bi neka nova vjerska zajednica mogla biti upisana u Registar, mora imati najmanje 300 sljedbenika, koji moraju biti punoljetni državljani BiH.
U Registru koji se vodi za nove crkve i vjerske zajednice, između ostalih, nalaze se Jehovini svjedoci, Krstjanska zajednica, Društvo za svjesnost Krišne, Victory cellebration centar, Novoapostolska crkva, Hrišćanska adventistička crkva, Rafael...
Privatni objekti
Kad su u pitanju objekti gdje pripadnici vjera koje u BiH postoje u posljednjih petnaestak godina obavljaju molitve, oni su uglavnom u vlasništvu privatnih lica, i to pastora, župnika, biskupa, vikara. Oni sljedbenike novih vjera dočekuju uglavnom u svojim dnevnim boravcima ili nekim poslovnim prostorima gdje održavaju obrede.
Među rijetkima koji imaju zgrade prema čijoj je i vanjštini vidljivo da je riječ o nekom vjerskom objektu je Hrišćanska adventistička crkva, koja djeluje u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci...
Evanđeoske crkve
Saznajemo da je među vjerskim zajednicama koje se u Registar upisuju kao nove crkve, najviše evanđeoskih crkava. Zanimljivo je da je zgrada današnje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu bila prva i jedina evanđeoska crkva, a izgrađena je u vrijeme Austro-Ugarske 1899. godine prema nacrtima arhitekte Karla Paržika. Taj je objekt proglašen kulturno-historijskim spomenikom.
