Cijena barela nafte na svjetskom tržištu od oktobra je padala sedam puta i niža je za skoro 30 dolara, ali se taj trend nije pratio i u Bosni i Hercegovini. U tom periodu, cijena goriva u BiH je rasla, stagnirala ili je tek minimalno snižena na pojedinim benzinskim pumpama, za svega 0,05 KM po litru u Federaciji i 0,07 KM u nekim dijelovima Republike Srpske.

Bez utjecaja

Ekonomski analitičar Damir Miljević smatra da do stabilizacije cijena nafte u BiH ne dolazi zato što u toj oblasti vlada monopol. Prema njegovom mišljenju, distributeri nafte i naftnih derivata preko svojih udruženja usaglašavaju maloprodajne cijene, a država nema nikakav utjecaj.

- Za razliku od nas, u Hrvatskoj se država pita i zato oni brže snižavaju cijene, jer rade u interesu naroda. Distributeri su brzi kad treba dići cijenu, a spori kad treba sniziti. To je tako zato što rade u svom interesu i može im se. Problem je što u ovoj zemlji niko ne radi u interesu građana, pogotovo ne oni koji su plaćeni za to, a to su političari – smatra Miljević.

Prije manje od godinu, litar goriva na većini benzinskih pumpi u našoj zemlji koštao je od 1,70 do 1,90 KM, a sada ide i do 2,36 KM.

Puni rezervoari

Predsjednik Udruženja “Futura” iz Mostara Marin Bago kao problem navodi i previsoke namete na gorivo.

- Da nema nameta, cijena goriva bila bi oko 1,30 KM. Na to plaćamo 32 nameta. Političari nas ugušiše time. Distributeri sporo snižavanje cijena pravdaju pričom o rezervoarima. Kad cijena pojeftini, govore da imaju pune rezervoare po skupljoj cijeni i tako svaki put. Godinama ista priča. Svi znamo kako rade, a naše institucije taj problem mogu riješiti vrlo brzo, ali neće – rekao je Bago.

Cilj je profit 

- Problem je što se radi o strateškoj robi, koja ima dvije karakteristike. Prva je da bez nje ne možete, a druga da nije mnogo osjetljiva na promjenu cijene, drugim riječima, morate kupovati gorivo – rekao je Miljević.