Knjiga „Svjedoci zla“ autora Akifa Agića i Faruka Vele bit će promovirana danas u Centru za kulturu Mostar, s početkom u 19 sati.
Na promociji će, osim autora, o knjizi govoriti muftija u penziji Seid ef. Smajkić, inače recezent knjige, te predstavnica porodica stradalih pripadnika Armije RBiH iz Komande Četvrtog korpusa u zgradi „Vranica“ Azra Penava.
„Svjedoci zla“, hronološkim slijedom, od nalogodavaca do izvršilaca, prate otvorenu agresiju vojske Republike Hrvatske i zločine Hrvatskog vijeća odbrane počinjene tokom rata na prostoru takozvane Republike Herceg-Bosne, što je konačno rezultiralo drugostepenom presudom na Međunarodnom sudu pravde u Hagu u slučaju „Prlić i ostali“.
Agić i Vele izvještajima „sa lica mjesta“ tretiraju najznačajnije, može se reći, ključne događaje, iz tog perioda bilo da je riječ o događajima sa prvih linija odbrane ili da je riječ o razgovorima sa svjedocima neposredno nakon davanja iskaza pred nadležnim sudskim instancama.
Sadržaj knjige tretira teme od početka rata u BiH do ove godine. U knjizi na vrlo vješt način se referiraju na krucijalna priznanja o agresiji i zločinima tadašnjih vlasti u Zagrebu kao i na niz dokumenata samoproglašene Herceg-Bosne. Na koncu, prvi put u nekom djelu, publikovana je i pravosnažna presuda u slučaju „Prlić i ostali“.
Tekstovi koji u pravilu obiluju nepobitnim činjenicama pisani su u kraćoj izvještajnoj formi. U njima je primjetan obzir prema čitateljima koji i sami imaju iskustva iz perioda rata, i stoga su se suzdržavali od dužih i ličnih komentara na same činjenice.
Najduža poglavlja posvećena su ispovijestima vojnika koji su na tlo Bosne i Hercegovine poslani iz Republike Hrvatske i slučaj svirepe likvidacije oficira i vojnika IV korpusa iz zgrade „Vranica“ u Mostaru, koji još čeka svoj konačan epilog.
„Knjigu sam pročitao, poštena je i iskrena“, zapisao je, uz ostalo, fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Ef. Smajkić napisao je istakao je da je „riječ o vrijednoj i autentičnoj građi“, o „zloćudnoj agresiji prema Republici BiH utemeljenoj na zločinačkoj paradržavnoj tvorevini Herceg-Bosni“.
Također, u knjizi su prvi put objavljeni spiskovi logoraša koji su prošli konclogore tzv. Herceg-Bosne, a koje su sačinjavali pripadnici HVO-a, odnosno SIS-a.
U svojstvu aktera, svjedoka ili sudionika ili zvaničnika u djelu kojeg potpisuju Agić i Vele pojavljuje se i veliki broj ličnosti među kojima i oni iz Mostara, Stoca, Čapljine, kao što su: Emir Balić, Esad Boškailo, Mijo Brajković, Dijana Čuljak, Živko Budimir, Vladmir Fink, Mušan ef. Bećirović, Dijana Čuljak, Mirsad Brzina, Azra Penava, Saja Ćorić, Ramiz Tiro, Zijad Demirović, Enes Ratkušić, Fahrudin Rizvanbegović, Esad Humo, Seid. ef. Smajkić, aktuelni mostarski muftija Salem ef. Dedović, Amor Mašović, Sanja Mulać i mnogi drugi iz Hercegovine.
Uz ratni intervju sa legendarnim komandantom, rahmetli Arifom Pašalićem, te podsjećanje na ranije razgovore sa pokojnim fra Lukom Markešićem i dr. Ivom Bancem, u knjizi govore bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, advokat Ante Nobilo, glavni haški tužilac Serge Brammertz, fra Ivo Marković, historičar Tvrtko Jakovina, konmunikolog i autor knjige „HVO u Sarajevu“ dr. Marijo Pejić, ugledni hrvatski novinar Boris Pavelić, Ivica Jeger, vojnik HV-a koji je ratovao u Gornjem Vakufu...
