Bosna i Hercegovina je za osam mjeseci ove godine izvezla robe u ukupnoj vrijednosti većoj od osam milijardi maraka. To je za 10,45 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 12,9 milijardi KM, što je više za 8,18 posto u odnosu na analizirani period 2017.

Evropska komora

- Ovakve promjene u razmjeni rezultirale su deficitom od 4,8 milijardi KM i povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom, tako da je za osam mjeseci dosegnula 62,4 procenta – kaže dr. sci. Vjekoslav Vuković.

On je tek tri mjeseca na čelu Vanjskotrgovinske komore BiH i već je uspio tu instituciju učlaniti u Evropsku komoru.

I ne samo to. Izabran je za člana Upravnog odbora Evropske komisije.

Vuković ne želi govoriti o sebi. Još manje je bio voljan govoriti o naslijeđenim problemima u VTK-u. Nije mu drago da je institucija na čijem je čelu sada više na stranicama „crne hronike“ nego biznisa u medijima.

- Želim govoriti o privredi, čudima koje naši ljudi postižu uprkos ogromnim problemima koje im pravi ova država – kaže on.

Kako objašnjavate ta čuda koja spominjete?

- Ima tu svega. Ponajviše inata. Onog našeg, tvrdoglavog i beskompromisnog. Naravno, naruku nam ide i tendencija poboljšanja ekonomskih prilika u okruženju, što ima za posljedicu povećanje ekonomske aktivnosti prvenstveno u zemljama EU. To nam je dodatno otvorilo vrata i rezultiralo povećanjem izvoza. Svi su sektori ostvarili povećanje izvoza u odnosu na prošlu godinu.

Gdje ide roba „Made in BiH“?

- Najznačajniji partneri su zemlje članice EU, koje u ukupnom izvozu učestvuju sa 72,4, a u uvozu sa 65,8 posto. Za osam mjeseci 2018. povećan je i izvoz prema EU za 12,23 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U tome posebno prednjači elektroenergetski sektor.

Naravno, došlo je i do povećanja uvoza u svim sektorima, što se može povezati i s rastom poslovne aktivnosti u zemlji.

Apsurdne situacije

Kako to izgleda po sektorima?

- Imamo tu nekih čak i apsurdnih situacija. U drvnom sektoru kao glavni problem ističe se izvoz trupaca, dok je kod proizvođača namještaja glavni problem nabavka sirovine, dakle trupaca. Ipak, našeg namještaja je vani sve više, od Njemačke i Austrije do Švedske. Ističem da ovaj sektor sve uspješnije osvaja tržišta Italije i Francuske. A zna se da su to veoma zahtjevne države.

Komora je predložila cijeli set mjera kojima bismo osigurali da proizvođači namještaja imaju dovoljno sirovine na raspolaganju, ali i da izvoznici trupaca ne trpe štete...

Metalni sektor BiH nastavlja s rastom izvoza te je tako proizvodnja oružja, municije i njihovih dijelova ostvarila porast izvoza. Isto važi i za tradicionalno kvalitetnu automobilsku industriju. Ona danas izvozi više od 90 posto svojih proizvoda, prvenstveno na tržište EU.

Kada sam došao na čelo VTK, dobio sam podatak da je industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u osam mjeseci ove godine izvezla skoro 2 milijarde maraka svoje robe. Uvezeno je upola manje! Iako u velikim problemima i nedovoljno podržana i potpomognuta od države te uglavnom bazirana na uvoz sirovina i repromaterijala i „lohn“ poslovima dorade, ta naša grana pokazala je da itekako može biti konkurentna.

Na koje probleme mislite?

- Tekstilci, kao i svi ostali, imaju jednu te istu muku: loš imidž uzrokovan čestim političkim previranjima. Zbog toga stalno moraju ulagati dodatne napore i dokazivati da su siguran partner. Brojke pokazuju da, bez obzira na sve što vidimo na našoj sceni, firme uspijevaju!

Kako im to polazi za rukom, oni sami najbolje znaju. Nedostatak novca je jedan od najvećih problema. Plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo se na razne oblike kompenzacija, koje stimuliraju sivu ekonomiju.

Bh. privreda vapi za kapitalom, banke ga ne žele plasirati, a država svojom regulativom radi sve što može da se privreda ne razvija.

Pa mi nemamo ni jedinstveno tržište na području koje nastanjuje jedva tri miliona ljudi! Najveći dio nadležnosti i regulative je na entitetskom nivou, a dodatni problem je uzajamna neusklađenost relevantnih propisa, kako sadržajno tako i vremenom usvajanja i primjene.

Mislite, svakojaki porezi, doprinosi, akcize...

- U prvom redu mislim na parafiskalne namete. Godišnje oni privredi otmu skoro milijardu KM. BiH ima do 20 puta više nego u Hrvatskoj ili 10 puta više tih nameta nego u Srbiji.

Privrednici i građani BiH za svaki dan u godini plate po jedan namet.

Sedam kazni

Molim?!

- Da! Govorim o svakojakim taksama, naknadama. Samo da spomenem neke komunalne takse za svašta, administrativne takse, sudske takse, kantonalne i općinske naknade i takse, posebna vodoprivredna naknada za iskorištavanje voda, posebna vodoprivredna naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, za civilnu zaštitu, članarine turističkoj zajednici, općinske komunalne naknade za istaknutu firmu i sl.

Državi se plaća 287 naknada, 47 taksi, sedam vrsta kazni, 15 direktnih poreza i šest različitih doprinosa.

Da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost, mora da se pridržava i više od 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Isto tako, preduzeće je dužno da u toku godine preda više od 150 raznih prijava i obrazaca. U kantonima je situacija još složenija, jer su nameti privrednicima u kantonima još veći, a svaki kanton ima svoje propise.

Dakle, na jednu zarađenu marku privrednik državi mora dati 70 feninga za poreze i dodatnih od 10 do 20 feninga kroz parafiskalne namete.

Pa to je ekonomsko samoubistvo! Niko to ne može izdržati. Ima li izlaza?

- To će nam se i desiti ako se privreda ne rastereti. I to ne samo od ovih suvišnih nameta već i previsokih poreza i doprinosa.

I mi ćemo to morati izvesti odmah. Ne govori se o tome u javnosti, ali ključni kriterij za pristupanje BiH EU je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutarnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi.

Dakle, džaba sva priča. Bez jake ekonomije nećemo nikada biti dio EU.

Ubi nas administracija!

- U BiH imate užasno trom i glomazan birokratski aparat. On se finansira iz prihoda koje ostvaruje privreda. Naravno, imamo bezbroj primjera gdje vidimo da administracija odmaže privredi. Ne samo da se finansira svakojakim nametima već je i najveći izvor korupcije.

Privrednici su i meni ne jednom rekli – izdržali bismo mi i sve ove besmislene namete, ali nam se stalno nameće korupcija.

Vidite, svi parametri pokazuju da je stanje alarmantno.

Iz ove zemlje svakodnevno idu ljudi. Samo iz Unsko-sanskog kantona, naprimjer, otišlo ih je 7.000 ove godine. Mi ostajemo bez kvalitetne radne snage. I ne vidim nikakve mjere da se taj trend zaustavi.

Prije neki dan sam pročitao nevjerovatnu besmislicu jedne poznate ličnosti. On smatra da privreda treba povećati plaće, pa će se odlasci zaustaviti. Ta osoba, očito, privrednika ne vidi ni u novinama, a kamoli da je pričala s nekim od njih.

Država mora uraditi svoj posao. Inače nam se crno piše – poručuje Vuković. 

Prioriteti

Samo zajedničkim naporima možemo prevazići probleme koji opterećuju našu privredu.

Jesu korupcija i razni nameti gorući su problemi. Ali imamo i strašno usporeno tržište kapitala. Potreban nam je jasan odmak od komercijalnog bankarstva.

Mislim da nam malo treba još da se angažiramo na biznis diplomatiji da bismo ubrali puno bolje rezultate. A VTK vrlo intenzivno radi na ojačavanju ukupne industrijske i privredne sigurnosti – kaže Vuković.

Evo šta sam uradio

- Naravno da je sasvim legitimno pitanje – a šta ste Vi uradili? I sa zadovoljstvom odgovaram na njega.

Imao sam tu čast i zadovoljstvo predvoditi delegaciju bh. privrednika i u saradnji sa Švicarskim programom za promociju izvoza (SIPPO) i drugim partnerima prvi put nastupati na Sajmu odjeće MUNICH APPAREL SOURCE, koji povezuje najznačajnije evropske brendove i maloprodajne lance iz tekstilne industrije s pouzdanim proizvođačima modne konfekcije i na sajmu je izlagalo više od 200 međunarodnih izlagača.

VTK je u julu ove godine organizirala i zajednički nastup bh. kompanija na Sajmu WORLDFOOD 2018 održanom u Istanbulu te smo izlagali i na sajmu u Izmiru.

Naši štandovi bili su među najposjećenijima. Nastavit ćemo s ovom praksom i upriličiti još više nastupa na sajmovima za naše firme – ističe Vuković.