U nedjelju, 7. oktobra, 3.352.933 građanina BiH imaju pravo glasati na općim izborima, kada će se odlučivati o tome ko će činiti vlast naredne četiri godine i sudbina zemlje. 

No, nepravilnosti zabilježene u ovom predizbornom periodu sve više pojačavaju sumnju da ni ovi izbori neće biti fer i pošteni, a da ovo jesu presudni izbori, dokazuje upravo to što prevaranti ne prezaju ni od čega da za interes određene partije pokradu građane, jer ne mogu računati na to da će im birači dati povjerenje.

 Krađa podataka

Proteklih sedmica svjedočimo masovnoj zloupotrebi ličnih podataka građana za prijavljivanje stotina birača iz BiH na adrese u inozemstvu gdje nikad nisu živjeli. Sedmicama o ovom problemu sigurnosne i policijske agencije šute, a i pravosudne institucije, koje su dobile informaciju o prevarama.

Nažalost, ovo je samo jedan vid izborne prevare i u ovom slučaju čak se ne zna ni je li prevareno možda i na hiljade glasača, naročito onih starijih koji nemaju pristup ili ne koriste internet, pa ne mogu ni provjeriti je li u njihovo ime već neko glasao.

S razlogom se strahuje da će na predstojećim izborima u puni pogon biti stavljene sve godinama korištene i razrađivane metode za krađu.

Najslabija karika

Prevaranti se, kao i ranijih godina, najviše oslanjaju na ubacivanje svojih kadrova u biračke odbore. Umjesto da su bedem odbrane od izbornih krađa, birački odbori ustvari su najslabija karika u izbornom procesu, jer ih čine stranački ljudi, a na najveći broj članova pravo imaju vladajuće stranke. Brojni su i dosadašnji primjeri trgovine mjestima u biračkim odborima.

Iz nevladinog sektora upozoravali su da se za izbore u BiH, što pokazuju i ovogodišnji podaci, redovno prijavi više manjih političkih partija i nezavisnih kandidata, i to s isključivim ciljem da profitiraju od prodaje mjesta u biračkim odborima većim političkim partijama. U toj nezakonitoj trgovini vrti se i po nekoliko miliona maraka. Upravo stoga, upozoravali su iz nevladinog sektora, izbori u BiH dobivaju se ili gube velikim dijelom i prije izbornog dana upravo kroz kupovinu mjesta u biračkim odborima.

Upravo ovih dana priča se o masovnom odustajanju članova biračkih odbora i o tome kako će na njihova mjesta doći „iskusniji i podobniji“ za prevare.

Godinama se nevladine organizacije zalažu za depolitizaciju biračkih odbora, odnosno zabranu strankama da one biraju članove te da se omogući da oni budu birani konkursom, ali svaki put je takav prijedlog pao u vodu.

Bugarski voz  

Čest oblik prevare u BiH je i ona poznata kao „bugarski voz“, koji uspješno vozi svake izborne godine i olakšava pojedinim strankama i kandidatima da se i dalje održavaju na pozicijama.

Ovo je metoda u kojoj je za prevarante važno da se domognu tek jednog praznog glasačkog listića koji popune u korist određene stranke ili kandidata te ga daju glasaču za određenu protuuslugu.

On ga tako popunjenog ubacuje u kutiju, a svoj prazni listić koji je dobio prilikom dolaska na glasačko mjesto iznosi nepopunjen i daje ga prevarantu koji ga ponovo stavlja u opticaj sljedećem kupljenom glasaču i tako „bugarski voz” ide ukrug cijelog izbornog dana.

Isparljiva tinta  

U jedan od načina izborne prevare uvrštava se i onaj pomoću hemijske olovke s isparljivom tintom! Ta olovka u BiH se može naći od 2014. godine.

Cijena jedne je oko šest maraka i jeftinija je za četiri marke nego kada se pojavila na ovdašnjem tržištu.

Oni koji su je isprobali kažu da sve što je napisano tom olovkom ispari za nekoliko sati. Naprimjer, ako se njome glasa, glasački listić ostane čist, bez ikakvog traga, a nevidljiva tinta može se otkriti samo uz pomoć ultravioletnih zraka.

 Specijalno prstenje

Godinama se u BiH priča i o specijalnom prstenju kojim se poništavaju glasački listići prilikom prebrojavanja glasova kada se zatvore biračka mjesta. Prsten koji uglavnom zadužuju članovi biračkih odbora, funkcionira na principu ispuštanja mastila kroz rupicu, pri čemu je dovoljno da se određeni listić malo pošara i samim tim postaje nevažeći. Pretpostavlja se da je upravo zbog takvih malverzacija BiH zemlja s najvećim brojem nevažećih glasačkih listića u svijetu.

Podsjetimo, Fahrudinu Radončiću, lideru SBB-a, u utrci za člana Predsjedništva BiH 2010. godine, upravo uz opravdanje da su u pitanju nevažeći listići poništeno je više od 75.000 glasova. Također, rezultati za člana Predsjedništva iz RS tada su, nakon što je Mladenu Ivaniću poništeno oko 66.000 glasova, išli u korist Nebojše Radmanovića za jedva oko 10.000 glasova.

 Glasanje mrtvih

Godinama se u Centralnom biračkom spisku i BiH povlače imena mrtvih osoba. Trenutno je potpuna nepoznanica koliko je mrtvih na biračkim spiskovima, a samo u posljednje dvije godine umrlo je više od 90.000 osoba u našoj zemlji. Sumnja se i da svake izborne godine u BiH glasaju i mrtvi.

 Kome idu u prilog “bijeli listići”

Svrha prevare s olovkom s isparljivom tintom je da se glasaču na biračkom mjestu gdje određena politička opcija sumnja u dobar rezultat podmetne ta olovka. U tom slučaju, iako je neki glasač obavio svoju građansku dužnost, njegov bi listić za nekoliko sati postao bijel, a samim tim i nevažeći.

S obzirom na to da se u našem izbornom sistemu nevažeći listići računaju isto kao i glasovi onih stranaka koje nisu prešle cenzus, odnosno prelijevaju se najvećim strankama, nije teško zaključiti da bi u ovom slučaju “bijeli listići” najviše išli u prilog SDA.

Sukob interesa  

Članovi biračkih odbora ne smiju biti u bilo kakvoj vezi s kandidatima na izborima. No, tu vrstu sukoba interesa niko ne provjerava i, prema tvrdnjama upućenih, upravo se u biračke odbore pokušava ubaciti što veći broj onih koji su u nekoj rodbinskoj, poslovnoj ili interesnoj vezi s kandidatima koji ih instruiraju kako će manipulirati glasovima. Naročito nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Vrbuju i posmatrače

Iz godine u godinu (izborne) načini krađe glasova postaju sve sofisticiraniji, i to uprkos činjenici da raste broj posmatrača čiji je zadatak da na licu mjesta evidentiraju uočene malverzacije. Sumnja se da se čak i među posmatračima pokušavaju potkupiti oni koji bi prešutjeli nepravilnosti koje će vidjeti na nekom od oko 5.000 biračkih mjesta na predstojećim izborima. Nažalost, iako Krivični zakon BiH propisuje sankcije za izborne prevare, i to od novčanih do petogodišnjih zatvorskih, još nismo čuli da je neko za ovakva djela znatnije udaren po džepu, a kamoli da je završio iza rešetaka.