Nakon što su direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Samir Turković (SDA) i direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebija Izetbegović (SDA) orkestrirano napali Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i ministricu Zilhu Ademaj, oglasila se i ministrica Ademaj, a njenu reakciju prenosimo u cijelosti.
Dok sam ja, za vrijeme agresije na BiH, vodila KCUS, pitam Izetbegović i Turkovića gdje su oni bili
Izjave direktorice Kliničkog centra Sebije Izetbegović izrečene tokom posljednjih dana ne želim komentirati jer su izrečene meni neprimjerenim rječnikom, s ciljem da me uvrijedi i ponizi moje dostojanstvo i dignitet koji uživam godinama. Umjesto toga, istaći ću nekoliko podataka koji govore o mom radu i radu doktorice Izetbegović te ostavljam čitaocima da sami donesu sud.
Moju izjavu da Izetbegović jednim telefonskim pozivom prema direktoru Turkoviću može riješiti pitanje sredstava za povećanje plaća zdravstvenim radnicima su razumjeli svi osim nje same.
Klinički centar u kojem direktorica, kako kaže, ostvaruje sjajne rezultate sam zajedno s tadašnjim menadžmentom osnovala i organizirala. U ratnom periodu, zajedno s tadašnjim rukovodstvom i svim uposlenicima, a naročito ljekarima i ostalim medicinskim osobljem koje smo tada s ponosom zvali „herojima u bijelom“, sačuvali smo renome ove ustanove.
U tom periodu sam po funkciji morala svakodnevno osigurati za 2.000 ležećih pacijenata, uglavnom ranjenih, lijekove i medicinske materijale, hranu, vodu, struju za operacione sale, intenzivnu njegu, dijalizu i drugo, a nije bilo niti jedne marke, a kamoli stotina miliona maraka. Pitam se gdje je ona (kao i Turković) tada bila i šta je radila.
Po završetku svog osmogodišnjeg mandata na mjestu direktora nemedicinskih poslova koji sam završila 2000. godine, iza sebe sam ostavila Klinički centar s obnovljenim objektima (ratom devastiranih), nastavkom izgradnje centralnog medicinskog bloka, brojnom opremom koja je nabavljena, a dobar dio su bile i donacije koje sam osigurala, kao i s velikim zamahom u razvoju tercijarne zdravstvene zaštite (kardiohirugija, onkologija, ortopedija, neurohirurgija...). U to vrijeme veliki broj ljekara je upućivan na edukacije u inozemstvo i, zahvaljujući njihovom patriotizmu i entuzijazmu, razvijane su brojne medicinske grane. Također sam, uz velike napore i zahvaljujući tadašnjem generalnom direktoru, uspjela osigurati članstvo Kliničkog centra kao pridružene članice Univerziteta u Sarajevu.
Napominjem da je Klinički centar za svoj rad u ratnom periodu dobio najprestižniju nagradu Ujedinjenih naroda, kojoj se danas ne zna ni za trag, kako bi se izbrisale zasluge svih onih koji su u tom periodu činili veliku žrtvu za narod i državu.
Sve se to osiguravalo simboličnim prihodima (oko 50 miliona KM u 2000. godini) i nije bilo nezadovoljstva niti narušenih međuljudskih odnosa kakve imamo danas. Niti jedan pacijent nije vraćen, a da mu nije pružena usluga niti su morali da kupuju lijekove.
U tom periodu u Kliničkom centru je bilo više od 2.000 bolesničkih kreveta, godišnje liječeno oko 70.000 pacijenata i sve se to opskrbljivalo sa 50 miliona KM. Vrijednost kapitala je iznosila skoro 700 miliona KM.
Danas u Kliničkom centru imamo kapacitet od 1.560 bolesničkih kreveta, 45.900 pacijenata godišnje, a godišnji prihod čak 220 miliona KM. Vrijednost kapitala sa zavidnih 700 miliona KM smanjila se na 200 miliona KM.
Htjeli ste onemogućiti rad svih ustanova čiji direktori nisu iz SDA
Sa zadovoljstvom ću se očitovati na navode direktora ZZO Turkovića koji, u nemogućnosti da se u potpunosti otrgne kontroli rada od strane Ministarstva zdravstva, iznosi činjenice zbog kojih bi trebao da snosi odgovornost i položi račune građanima na koji način želi upravljati njihovim novcima.
Direktore Turkoviću, nije potrebno da prepričavate odredbe zakonskih propisa sa kojim radim cijeli svoj radni vijek za razliku od vas koji se tek podučavate, a često parcijalno primjenjujete zakonske propise u dijelu koji vam odgovara. Kao primjer ću navesti da još uvijek niste uskladili svoje poslovanje sa Zakonom o budžetima u FBiH i Zakonom o trezorima u FBiH po kojem ste već odavno trebali uspostaviti sistem trezorskog poslovanja po kojem se precizno vrši planiranje, donošenje i izvršavanje finansijskog plana kao i nadzor nad utroškom sredstava.
Tačno je i sa ponosom ističem da sam prilikom donošenja Rebalansa finansijskog plana za 2017. i Finansijskog plana za 2018. godinu ZZO reagirala na način raspodjele sredstava prema zdravstvenim ustanovama u KS koji ste vi predložili, a nažalost i Upravni odbor usvojio većinom glasova, koju čine članovi iz SDA.
Ovim finansijskim planovima ste sačinili takvu raspodjelu sredstava kojom bi se u potpunosti onemogućio rad većine zdravstvenih ustanova, čiji direktori nisu iz SDA (Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, Dom zdravlja KS, Apoteke Sarajevo, Zavod za medicinu rada KS, Stomatološki fakultet, a najveći dio sredstava se planirao usmjeriti prema KCUS-u.
To bi u potpunosti onemogućilo pružanje zdravstvenih usluga i isplatu plaća u tim ustanovama, a krajnji cilj je bio ekonomski uništiti ove ustanove i prikazati rukovodstva ovih ustanova nesposobnim, a s druge strane stvarati štedionicu u Kliničkom centru.
Zbog toga su na ovakve finansijske planove urgentno uloženi amandmani da se za ove ustanove osiguraju dodatna sredstva i spase od kolapsa.
I pored toga Klinički centar je 2017. godinu završio poslovanje sa viškom prihoda nad rashodima, odnosno iskaznom dobiti od 25 miliona KM. Kako? Odgovor je jednostavan, dobivali su više sredstva nego što im pripada po normativima, a s druge strane su uskraćivali zdravstvene usluge pacijentima i preusmjeravali ih u druge zdravstvene ustanove, građani tokom liječenja u KCUS-u morali sami kupovati lijekove. Potom su ovo nazvali reformom i uspješnim poslovanjem. Ali, neka građani sami zaključe.
U pregovorima sa sindikatima od početka sam bila na stajalištu da plaće treba povećavati i podržavala sam njihove zahtjeve. Naravno, u granicama raspoloživih sredstava i nikako nauštrb kvalitete zdravstvenih usluga. Međutim, u svim pregovorima u kojima ste i vi sudjelovali iznosili ste svoje potpuno suprotne stavove pravdajući to računicom i podacima o potrebnim i raspoloživim sredstvima, a što se pokazalo da vaše procjene nisu dobre. Tako ste npr. prilikom zaključivanja kolektivnih ugovora u novembru 2017. godine tvrdili da neće biti dovoljno sredstava za finansiranje svih prava radnika u zdravstvu utvrđenih kolektivnim ugovorima, a potom po godišnjem obračunu za 2017. godinu ZZO KS iskaže dobit od 19,5 miliona KM. Nakon što sam shvatila da ne znate uraditi procjenu i obračun, preuzela sam obavezu da radim i vaš posao. Za razliku od mene, vi ste od početka do kraja bili veliki protivnik povećanja plaća u zdravstvu, ali nisam željela da na zajedničkim sastancima sa sindikatima ističem naše neslaganje. Konačno, kada ste shvatili da sam dosljedna u svome stavu o povećanju plaća, kao i činjenice da niste imali rješenja za prekid štrajka, bili ste prinuđeni prihvatiti njihove zahtjeve. Takav stav ste i na sastancima sa sindikatima iznosili, pa bi bilo korektno da to i javno kažete.
Turkoviću, ne znate raditi svoj posao, zapošljavate u administraciju, a ne brinete za zdravstvo
Ne znam na koje direktore misli Turković kada kaže da ne znaju raditi svoj posao, ali kad me već pitate rekla bih da među takve spadate vi lično.
Saglasnost za nova zapošljavanja u svim kantonalnim organima uprave, upravama i upravnim organizacijama, ministarstvima, javnim ustanovama, javnim fondovima, kantonalnim javnim komunalnim preduzećima, daje Vlada KS zbog uspostavljenog moratorija koji traje do 31. decembra 2018. godine.
Vlada je odobravala zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama na zahtjev zdravstvenih ustanova i na osnovu procijenjenih potreba u cilju osiguranja kontinuiteta u pružanju usluga zdravstvene zaštite. O kakvim vi fiskalnim procjenama govorite? Za vas je fiskalna procjena samo ono što vi lično odobrite. Vi ne brinete kako će se u zdravstvenim ustanovama organizirati posao u situaciji kada imamo deficit određenih kadrova, kada mladi napuštaju zemlju, kada imamo veliki broj radnika sa utvrđenim stepenom invaliditeta, čestih bolovanja... Ali vas želim podsjetiti da vi kao gospodar novca dajete sebi za pravo da zapošljavate administrativni kadar u ZZO. Pošto Finansijskim planom zagrabite sredstava koliko hoćete, fiskalna procjena vam je čista formalnost. Napominjem da je na vaš zahtjev i insistiranje premijera, Vlada KS na sjednici održanoj 24. maja 2018. godine dala je saglasnost za prijem 18 radnika u ZZO sa obavezom da popunu istih mora izvršiti putem javnog konkursa. Iako je ZZO institucija sa najboljom informatizacijom, broj zaposlenih svake godine raste. Dakle, mogu se zapošljavati administrativni, ali ne i zdravstveni radnici.
Vi bi narodnim novcima dolmili kadrove SDA i tako ih prikazivali sposobnim menadžerima
Kada je u pitanju reforme zdravstva zbog koje mene prozivate, želim pojasniti da reforma podrazumijeva, ne samo reorganizaciju zdravstvenih ustanova, nego i niz drugih dokumenata i procesa kao što je „put pacijenta“, odluka o povećanom obimu prava na zdravstvenu zaštitu (standardi i normativi zdravstvene zaštite), program zdravstvene zaštite. Za izradu „puta pacijenta“ imenovana je Komisija čak 2016. godine, a predsjednica te Komisije je Sebija Izetbegović. Ova komisija ni nakon dvije godine nije ništa uradila. Pravi reformski dokument je izmjena načina finansiranja, a to ste vi lično kočili. Finansiranje je predviđeno po Programu zdravstvene zaštite kojim se definira sadržaj i obim zdravstvenih usluga za svaku zdravstvenu ustanovu, a takav način finansiranja naravno ne odgovara Kliničkom centru koji smanjuje svoje kapacitete i obim usluga, što se može vidjeti iz Izvještaja o radu i poslovanju Kliničkog centra za 2016. i 2017. godinu, a koji ima karakter javnog dokumenta i može se izvršiti uvid u isti. Direktor Turković bi, po instrukcijama, želio da krčmi narodne novce na način da dolmi zdravstvene ustanove u kojima su kadrovi SDA kako bi se prikazali kao veliki sposobni menadžeri, a ostale ekonomski uništiti i prikazati ih nesposobnim.
Preferirali ste neke privatne ustanove
Kada je u pitanju raspisivanje javnog poziva za specijalističko- konsultativnu zdravstvenu zaštitu, odnosno deficitarne usluge koje će se pružati u privatnom sektoru, konstatacije direktora Turkovića su u najmanju ruku licemjerne i u potpunosti netačne. Ja sam se od samog početka zalagala da građani mogu na teret svog zdravstvenog osiguranja tražiti zdravstvenu uslugu u privatnim ordinacijama i poliklinikama ukoliko istu ne mogu blagovremeno ostvariti u javnoj zdravstvenoj ustanovi. Insistirala sam i teško izdejstvovala da se u Finansijskom planu planiraju sredstva i to za 2016. godinu dva miliona KM, za 2017 godinu, 2.250.000 KM i za 2018. godinu 2,6 miliona maraka. Međutim, gospodin Turković je svjesno opstruirao raspisivanje javnog poziva i pored mojih brojnih urgencija i nije raspisao javni poziv ni za jednu godinu, nego su sredstva ostala neiskorištena za ove namjene i pored činjenice da građani na određene usluge čekaju mjesecima, a za iznos tih sredstava je uvećana dobit ZZO. Čekaju pacijenti i na stentiranje karotidnih arterija pa su primorani plaćati iz džepa. Istina je da ste bili pripremili tekst javnog poziva za 2018. godinu u kojem ste propisali takve kriterije koji odgovaraju tačno određenim privatnim ustanovama, a što sam osporila, jer ne želim da se bilo ko preferira, nego da se pod jednakim uvjetima pruži šansa svima koji ispunjavaju zakonske uvjete za pružanje određenih zdravstvenih usluga.
Direktore Turkoviću, ističem da sam ponosna na sve što sam u pogledu zdravstvenih politika pokrenula i dobrim dijelom dovela do kraja, osim onih za koje sam imala direktne opstrukcije čak i i sa vaše strane.
Na pitanje utvrđivanja slobodnih lokacija na kojima se mogu osnovati apoteke, moram Vas podučiti i uputiti na propise koji reguliraju ovu oblast.
Nadležnost Ministarstva zdravstva KS jasno je definirana Pravilnikom o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije kako u pogledu donošenja Odluke o slobodnim lokacijama za osnivanje apoteka za područje Kantona Sarajevo, tako i u pogledu utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke. MZ se u potpunosti pridržava zakonskih propisa, a o čemu posjedujemo i svu dokumentaciju u koju se može izvršiti uvid.
Početkom svake kalendarske godine, određuju se slobodne lokacije na području kantona na kojima će se osnivati apoteke u skladu sa demografskim i geografskim kriterijima iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i potrebama kantona, odnosno lokalne zajednice za apotekarskom službom.
Bio član UO ZZO kada su se radile nepravilnosti
Mogu se složiti sa Turkovićem da je svojim dolaskom u ZZO KS na mjesto direktora zatekao stanje velikog rasipništva u trošenju sredstava, kao i brojnih neregularnosti u radu i poslovanju, o čemu je i revizija iskazala svoj nalaze i dala preporuke za otklanjanje istih. Međutim, treba istaći da je Turković bio član Upravnog odbora ovog Zavoda u vrijeme kada su dešavale brojne nepravilnosti u poslovanju Zavoda, pa je u tom svojstvu morao znati za te nepravilnosti, jer je to uloga organa upravljanja, te predlagati i mjere za njihovo sprečavanje i otklanjanje.
Ja također imam mnogo pitanja za direktora Turkovića, ali ću se kratko osvrnuti samo na ona zbog kojih građani ispaštaju jer su im uskraćena prava na liječenje.
Zašto premijer KS opstruira usvajanje nove liste lijekova
Zašto Premijer Kantona Sarajevo po Vašim instrukcijama i nalogu opstruira donošenje nove liste lijekova Kantona Sarajevo?
Listu lijekova sam predložila i uputila prema Vladi prije tri mjeseca. Na Listu je uvršteno dosta novih lijekova i za neke lijekove je povećan procent učešća iz sredstava obaveznog osiguranja.
Pacijenti su uskraćeni za 17 novih lijekova sa A liste lijekova koje Zavod treba da finansira u 100 postotnomiznosu cijene, a radi se e o slijedećim lijekovima: lijek za čišćenje crijeva, 3 lijeka za dijabetes, anemiju, prostatu, kardiovaskularna oboljenja, reumatoidni arthritis, epilepsiju, Parkinsonovu bolest, Alzhajmerovu bolest, za plućna oboljenja.
Na B listi je predviđeno i devet potpuno novih lijekova i to: Kapi D vitamina za djecu, lijek za prevenciju moždanog udara i sistemske embolije, antihipertenziv, antibiotski sirup za djecu, antidepresiv, lijek koji djeluje na iznenadne, brze, nevoljne kretnje uzrokovane mišićnim kontrakcijama nastale usljed nedovoljne opskrbe mozga kisikom.
Pored toga pacijentima uskraćujete mogućnost izbora više lijekova različitih proizvođača u liječenju određenog oboljenja.
Premijer i direktor Zavoda, pod izgovorom da štite domaću farmaceutsku industriju, ustvari preferiraju određene proizvođače, a građani su zbog toga primorani da kupuju lijekove koje imaju pravo dobiti besplatno na recept.
Direktore Turkoiću, objasnite zašto niste do sada finansirali osiguravane bezglutenskog brašna za oboljele od celijakije na čemu insistiram od 2015. godine kada sam preuzela ovu funkciju. Napokon u maju 2018. godine potpisan je protokol, ali pacijenti koji treba da ostvare pravo na ovu specifičnu i skupu namirnicu, nisu uopće informirani ko im može propisati terapiju, gdje će i na koji način će realizirati svoje pravo. Tokom jula mjeseca, Ministarstvu zdravstva su upućeni brojni upiti o načinu osiguranja bezglutenskog brašna, iako je Zavod nosilac realizacije Protokola.
Poziv Turkoviću i Izetbegović na TV duel
Zašto se ne realizira Protokol o liječenju reumatoidnog artritisa biološkom terapijom iako je isti potpisan tek u 2018. godini, a lično na tome istrajavam od početka 2016. godine. Nije li to pogubno za jedan kanton koji raspolaže ovolikim novcima.
Niste pokazali dovoljno razumijevanja ni za invalidna lica koja koriste ortopedska pomagala i druga medicinska sredstva. Nakon dugotrajnog rada na izradi Uredbe i prijedloga koji vam je dostavljen iz Ministarstva zdravstva, smanjili ste predloženi broj pomagala i svjesno odugovlačili da istu uputite Upravnom odboru na razmatranje. Isključili ste sa Liste kompresivni materijal za limfedem koji se javlja kao posljedica karcinoma, a na listi ste zadržali samo za karcinom dojke, a sve ostalo ste isključili. Međutim, treba ipak istaći da i ovako usvojena Uredba je značajno poboljšanje u odnosu na prethodnu koje je donesena 2004. godine.
Sa ovim želim završiti javnu polemiku, jer ne mogu napisati sve što je bitno, te pozivam direktoricu Kliničkog centra i direktora Zavoda na javni dijalog u bilo kojem programu i bilo kojoj TV kući, po mogućnosti sa malo dužim trajanjem, pa neka javnost sudi o nama i našim djelima.
