Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak nakon izbora napustit će četverogodišnji mandat, za koji kaže da je bio vrhunac njegove političke karijere. Ovaj nekadašnji novinar, međutim, ne vraća se u redakciju, nego s iskustvom, koje je, kaže, dragocjeno, nastavlja dalje kao nosilac liste Partije demokratskog progresa (PDP) za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Priznaje da je bio svjestan kada je prihvatio mandat raznih limita, koje zbog politike ima prvi čovjek diplomatije, no, dodaje, nije se nadao da je utjecaj politike baš toliki.

Kako se BiH našla u fokusu pregovora Beograda i Prištine

S ministrom Crnatkom razgovarali smo dan nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi (SEECEP), koji je održan u Banjoj Luci i koji je ostao u sjeni debate oko (ne)dolaska kosovskog šefa diplomatije Behdžeta Pacolija. Sastanak je, kaže Crnadak, bio priprema za samit koji će biti održan iduće godine.

- Ovo je bila prilika da se nastavi politički dijalog u regionu, da se prodiskutuju prioriteti koje smo dali za naše predsjedavanje, prije svega povezivanje u oblasti infrastrukture, digitalno povezivanje, povezivanje mladih i generalno povezivanje učesnica Procesa oko pitanja ključnih problema koji su nam zajednički. Riječ je o migracijama, borba protiv terorizma, organizovanog kriminala... - kaže šef bh. diplomatije.

No, sigurna sam da je proces između Beograda i Prištine, također, bio jedan od fokusa sastanka?

- BiH nema zvaničan stav o tome. Iz izjava pojedinih političara mislim da je svima jasno da bi teško i Predsjedništvo i Vijeće ministara imali jedinstven stav o tom pitanju. Ja mislim da je najvažnije da Beograd i Priština postignu dogovor, sami, sa što manje međunarodnog utjecaja, i mislim da im ne treba otežavati posao.

Ne treba unaprijed odbacivati nešto o čemu zapravo još ništa ne znamo. U principu bi trebao biti prihvatljiv svaki dogovor ako podrazumijeva zaključenje tog pitanja, a ne donosi štetu po neku stranu.

Kako se Bosna i Hercegovina našla u fokusu te priče između Beograda i Prištine?

- Kako? Pa ja Vas pitam kako?! Mislim da je ta priča vještački postavljena. Odjednom se našla u javnosti, a niko nije objasnio kako bi mogao dogovor Beograda i Prištine utjecati na nas. Samo su se pojavile neke parole, uznemirena je javnost. Mislim da to ne može na BiH nikako utjecati.

Kako biste generalno ocijenili odnose s našim susjedima i komšijama?

- Mislim da su oni dobri. Stalno je prisutan neki blagi porast u kvalitetu tih odnosa. Na sastanku u Banjoj Luci bili su ministri sve tri naše susjedne zemlje i kroz svoje diskusije to potvrdili. Naravno, nismo sve završili, razgraničenje ni sa Srbijom ni sa Hrvatskom, ima i nekih drugih otvorenih pitanja. Ali, nema nijednog pitanja koje je takvo breme da osjete ljudi u svakodnevnom životu i remeti normalno komuniciranje među nama. Investiranje u bolje dobrosusjedske odnose je važno i vrijedi. Nova vlast nakon izbora to treba zadržati kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta.

Najveća razmimoilaženja u regionu dešavaju se kad treba da se dogovorimo o prošlosti. O budućnosti su nam, manje-više, stvari jasne.

 Ta prošlost jeste breme, iz te prošlosti generiramo sadašnjost i probleme. No, ovdje imamo gotovo svakodnevna upozorenja o stalnom miješanju Srbije i Hrvatske u unutrašnju politiku BiH. Kako Vi na to gledate?

- Takve stvari se najčešće dešavaju pred izbore i mislim da insistiranje na odbrani svog naroda i priče o protivnicima svog naroda su veoma atraktivne pred izbore. No, kad prođu izboru, i u toj retorici ćemo vidjeti mnogo manje teških riječi.

Ne bih se složila s Vama da je riječ o predizbornoj priči jer činjenica je da politika SDA posljednjih godina ne uspijeva izgraditi dobre odnose s Beogradom i Zagrebom. Stalno su neke pridike, zatezanja, sa svih strana lete ponekad i teške riječi.

- Smatram da političari koji dominantno predstavljaju bošnjački narod nekako, to je moj osjećaj, nisu imali dovoljno hrabrosti i nisu uložili dovoljno energije da se uspostavi stabilniji most s Beogradom. Iskreno vjerujem da su jedan od najvažnijih stubova stabilnosti u regionu upravo bošnjačko-srpski ili, ako hoćete, srpsko-bošnjački odnosi.

Moglo se izbjeći puno stvari koje su nas nepotrebno udaljavale. Ali, vjerujem da će povjerenje i međusobno uvažavanje biti na višem nivou. Krajnje je vrijeme da krenemo dalje.

Nas, osim tih susjedskih odnosa, opterećuje i odnos, odnosno utjecaj Moskve i Ankare na BiH.

- Mislim da je to sve skupa prenaglašeno. BiH je izabrala svoj put, donijeli smo svoje odluke. U tim odlukama učestvovali su i predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka, svi zajedno smo stali iza toga da idemo u Evropsku uniju, da je to naš put. I da nema određenih emotivnih razloga unutar BiH s drugim narodima, mi sebi ne možemo dozvoliti da druge mostove srušimo. Logično je da razvijamo odnose i sa SAD, s Kinom, Turskom, Rusijom, da pravimo široku mrežu partnera. Ali se glavni pravac zna. Mi ćemo i u izbornom periodu dočekati u Sarajevu i ministre Beneluksa, koji će dati snažan evropski pečat, turskog i ruskog ministra vanjskih poslova. Mislim da je to jedini ispravan put za nas.

Vi hoćete da kažete da je utjecaj Rusije i Turske na BiH mnogo manji nego što se to želi prikazati.

- Mislim da su i Moskva i Ankara naši dobri partneri i zemlje s kojima smo podigli odnosi na viši nivo. Obje su države važni vanjskotrgovinski partneri, koji su pokazali da žele sarađivati sa svima. Zaista bi bilo nekorektno slati neke poruke u smislu njihovog negativnog utjecaja na nas. Velike svjetske sile imaju utjecaj u svim dijelovima svijeta, pa i kod nas. Loše bi bilo da nemaju. Mi idemo u EU, to je naš put.

Lavrov stiže u Sarajevo pa ide u Banju Luku

Uskoro, evo i Vi najavljujete, u BiH dolazi ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prema sadašnjim najavama, posjetit će samo Banju Luku?

- Ne. Stiže 16. i 17. septembra, a nakon susreta u Sarajevu s najvišim funkcionerima BiH on ide u Banju Luku, gdje će prisustvovati ceremoniji polaganja kamena temeljca za rusko-srpski kulturni centar.

Puno je priča oko tog centra, kažu da je predizborni trik poput dolaska, kako smo ih u medijima zvali, Kozaka u RS, koji su prema jednima bili folklorna skupina, prema drugima ruski vojnici. Šta je tu istina?

- Kada je riječ o ministru Lavrovu, uvjeren sam da on sa svim svojim iskustvom i reputacijom neće ovdje ništa napraviti što bi donijelo turbulencije u naš politički život. Očekujem da će poruke koje će doći iz Rusije s njim biti pozitivne i, siguran sam, za sve prihvatljive. Kad je riječ o ovim, kako kažete, Kozacima, to sam ja i zaboravio. Uvjeren sam da će pred izbore vlast u RS praviti razne spektakle, folklorne družine i slično. Ali, šta god da budu radili, neće promijeniti neminovno – promjene u RS.

Pa sav taj folklor, pa Kozaci, neki imaginarni špijuni, čine predizbornu atmosferu u RS vrlo atraktivnom za medije, ali se glasači, jednostavno, ne mogu snaći u toj masi poluinformacija.

- To je potpuno tačno, a dva su razloga za to. Jedan je taj što vlast u RS izbacuje priče koje liče na špijunske filmove, a u tome im pomažu mediji. Priča se o iranskim obavještajcima, o mudžahedinima koji kupuju zemljište blizu Dodikovog imanja. Drugi je što se derbi ovih izbora igra u RS, to je sudar Mladena Ivanića i Milorada Dodika. I ovo takmičenje za člana Predsjedništva iz RS je najvažnije jer će imati najsnažnije reperkusije. Jer pobjedom gospodina Ivanića, a porazom gospodina Dodika počinje demontiranje režima koji je 12 godina vladao u RS. Nažalost, riječ je o strogom režimu. Vidimo mafijaški rukopis, likvidacije u vozilima u pokretu, zataškavanje ubistava, pretučene novinare, ubistvo jednog dječaka koje nije riješeno... Zbog toga će posebno biti zanimljivo u RS i posebno će biti važna borba za Predsjedništvo BiH.

Mora se ipak reći da iz SNSD-a dolaze oštre optužbe na Vaš račun. Pa osim što ste britanski i američki špijun, Vi ste i izdajnik srpskog naroda. Kako to doživljavate?

- Nije to nikad lako slušati, ali ja imam dosta političkog iskustva i mogu to da istrpim. No, najvažnije je da te priče nisu dale efekta. Najbolji je odgovor na to kad Vam kažem da u Banjoj Luci bez problema idem na pijacu, na kafu s prijateljima, sa suprugom u kino... Ne da nemam nikakvih neprijatnosti, nego naprotiv. Uglavnom mi prilaze ljudi i pitaju kad će ovo ludilo SNSD-ovo proći. Zamislite vlast koja nema ništa pozitivno reći svom narodu, nego su im glavne teme Prilepin i Pacoli i izdajnici.

Kad je riječ o nepotizmu, kod mene to nećete naći

Pred kraj ste mandata u Ministarstvu vanjskih poslova. I Vi ste poput svojih prethodnika govorili da se može i mora uvesti red, napraviti sistematizacija, srediti stanje u diplomatsko–konzularnoj mreži. Jeste li išta od toga uspjeli? 

- Nisam davao nikakve revolucionarne izjave jer sam od početka znao kakva su ograničenja. Podsjetit ću da je u mom mandatu, ne znam da li se to ikad ikome desilo, jedan ambasador odlučio samovoljno da pismo ministra ne uruči instituciji koja se nalazi u nadležnosti tog ambasadora. Da se to dogodilo bilo gdje na svijetu, taj ambasador bi bio smijenjen. Navodim ovaj primjer da vidite do koje mjere su oni koji su najglasniji u tome da vole BiH, kad je u pitanju diplomatija, najviše radili protiv nje.

O ovom ministarstvu godinama se govori i kao mjestu gdje se dobiva lako posao preko stranačkih veza, o nepotizmu, uhljebljenju prijatelja i familije. Optuživali su i Vas upravo za to. Da su po po ambasadama raspoređeni članovi familije nekih Vaših suradnika.

- Bilo je toliko priča, a zapravo više je ljudi otišlo nego što je došlo dok sam ja tu. U suštini, broj zaposlenih se smanjio. Ali, kad je riječ o nepotizmu, kod mene to nećete naći.

Niste nikoga zaposlili od rodbine ili prijatelja? 

- To bi već sigurno objavio RTRS da su imali šta naći. Ja nisam iz te priče. PDP i ja smo bili prva partija u RS koja je izradila Registar nepotizma i poredali smo i Dodika i Radmanovića i Majkić i Špirića i Cvijanović. Svi su bili u tom registru, jer su svi imali ekstremne primjere nepotizma. I zamislite sad da ja, koji je to pripremao, danas to radim isto.

Ž5 = Za kraj, još ćemo malo o budućnosti. Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija idu sigurnim koracima prema EU. No, prema Vašim riječima, za nas nije kasno da se priključimo.

- Raspoloženje u Evropi je dominantno još za proširenje i za prihvatanje BiH. Mi bismo, svakako, trebali da ubrzamo. Iduće su godine izbori u EU i vrlo je bitno da mi ne gubimo vrijeme. Ova spremnost iz EU da BiH dobije status kandidata nakon što kompletiramo Upitnik je izvjesna. Nadam se da ćemo sredinom ovog mjeseca to završiti.

No, ovdje nije u pitanju spremnost EU, nego naša...

- O tome i govorim, vjerujem da ćemo brzo dobiti status kandidata, a nakon toga ključna stvar koju pred sebe trebaju staviti nove vlasti BiH je iskoristiti priliku i maksimalan broj koraka napraviti u naredne dvije godine. Iz iskustva smo vidjeli da se najbolje stvari naprave u prvoj polovini mandata.

A kad je NATO u pitanju?

- Mi imamo situaciju za koju mislim da je niko ne bi trebao vidjeti kao lošu i neprihvatljivu. Mi imamo konsenzus za naš partnerski odnos s NATO-om, koji uključuje puno aktivnosti. Tu nema spora. I mislim da je tu sasvim dovoljan okvir da se ta vrsta saradnje nastavi.

Ž5 = Po čemu se taj odnos u konačnici razlikuje od članstva?

- Pa dobro... razlikuje se mnogo. Članstvo podrazumijeva potpisivanje Povelje i prihvatanje mnogih stvari. Važno je, međutim, da u RS postoji konsenzus da nije uredu da srpski narod bude na dvije strane. To je glavni razlog zašto je naša pozicija ovakva. Često se pita zašto pratimo Srbiju u ovom stavu. Ali, ovo je autentičan stav RS. Vjerujem da je to dobar stav ne samo za srpski narod i RS nego i da ne donosi ništa loše Bosni i Hercegovini.

Opet u Sarajevo?!

Šta planirate nakon izbora?

- Ja sam predsjednik PDP-a u Banjoj Luci, nosim listu za Narodnu skupštinu. Maksimalno sam tome posvećen, želimo najbolji rezultat od osnivanja i uložili smo velike napore.

Kad se završe izbori i kad počnemo razgovore o formiranju Vijeća ministara i Vlade RS, onda ću vam moći preciznije odgovoriti na ovo pitanje.

Vjerujete da ćete se opet vratiti na posao u Sarajevo?

- Ništa nije isključeno. Sad je najvažniji rezultat.

SNSD je odlučivao o Kosovu

- Ipak bih volio da objavite ovo u vezi s učešćem Kosova na SEECEP-u, jer ono što se čulo u javnosti nije dovoljno razjašnjeno. Naime, 2014. na Samitu u Bukureštu donesena je odluka da Kosovo učestvuje u radu Procesa. Tu odluku je prihvatila Srbija, ali i sve druge članice Procesa. U ime Republike Srpske tada je odluku da Kosovo učestvuje u SEECEP-u podržao SNSD. Ovo je bila jedna predizborna priča jer SNSD kritikuje nešto što su sami uradili – potcrtava Crnadak.