Nije slučajno veliki herceg Stjepan Vukčić Kosača uz Blagaj odabrao Ljubuški kao mjesto gdje će sagraditi svoju utvrdu. Jer, u Ljubuškom, rijeka koja se skriva pod devet imena, a među kojima je najpoznatije Trebižat, u prirodi čini čuda i ovaj grad čini, zasigurno, jednim od najprivlačnijih mjesta u našoj zemlji i sve popularnijim na turističkoj mapi svijeta.
Kamena oaza
Ljubomorni Hercegovci iz susjednih mjesta reći će da je to zbog vodopada Kravica, znanog kao oaza u kamenu. I, istina, tim čarobnim slapovima koje tvori Trebižat, jedina ponornica u Evropi, koja devet puta nestaje i ponovo izvire, dolaze se diviti turisti sa svih meridijana. Na ovom izletištu je i tokom naše jučerašnje posjete vrvjelo kao u košnici. Arapi, Indijci, Slovenci, Česi, Poljaci, Italijani... uživali su u ljepoti ovog vodenog amfiteatra. Dok su se jedni osvježavali pićem u ugodnoj hladovini brojnih ugostiteljskih objekata, drugi su se sunčali i kupali u ovom rezervatu čiste i bistre vode. Bilo je i onih umornih, koje noge nisu poslužile vraćati se uzbrdo na ulaz, pa su jedva čekali da sjednu u popularni turistički voz.
Ali, dok je Kravica nadaleko poznata, mnogi, zasigurno, nisu čuli za vodopad Koćuša, istinski prirodni dragulj. Oni koji su ga posjetili, kažu, ljepši je od razvikane Kravice. To je istinski Prirodni vodeni park, kako piše na tabli, a mir i hladan, ugodan zrak koji donosi sedreni slap sa svojom širinom koja prelazi 50 metara nikako vas ne može ostaviti ravnodušnim.
- Kravica se dvadesetak godina reklamira, a o Koćuši se počelo pričati tek prije tri godine. Koćuši nismo, u smislu marketinga, dali na važnosti, jer želimo pripremiti sve turističko - ugostiteljske kapacitete i sadržaje, ali, jasno, u skladu s prirodom - priča nam Zdenko Džajić, vlasnik restorana „Vodopad“, tik uz Koćušu.
On je započeo gradnju drvenih kućica, svojevrsnih apartmana, a namjerava sagraditi i koju kamenu, s autohtonim štihom, suvenirnicu, igraonicu za djecu. Jer, kako nam pojašnjava, namjerava u skorijoj budućnosti ponuditi gostima cjelodnevni boravak, ali i prenoćište.
- Baš je ovdje nedavno boravilo nekoliko obitelji iz Sarajeva. Ljudi su uživali. Unajmili su kuću s bazenom i obilazili sve naše ljepote. A skoknuli su i do mora, jer je Makarska svega 40 kilometara udaljena. Ma, ko god ovdje dođe, ponovo je naš gost - objašnjava nam Džajić.
Njegov prijatelj Miroslav Koroman ponosno nam govori da nam treba najmanje pet dana da obiđemo sve ljepote ljubuškog kraja.
- Ma kakvo more?! Nema potrebe, pored ovakve ljepote. Evo, ovaj dio poznat je i po mlinicama, jedna je ispod Zdenkovog restorana i obnavlja je, tako da će to biti prava atrakcija. Zamislite, melje se kukuruz, a onda pojedete pastrmku iz Trebižata s purom. Ne trebam vam pričati o našim vinima, maslinovom ulju, smokvama koje su, zasigurno, najljepše u Hercegovini. Nema ljepšeg doručka od smokava - hvali se Koroman, koji, inače, ima velike maslinike s više od stotinu stabala.
Vjerovatno je Koroman u pravu, jer sve prirodne, historijske i kulturne znamenitosti Ljubuškog ne mogu se obići za nekoliko sati. Stari grad Ljubuški, s početka naše priče, jednako zadivljuje turiste kao onaj u Blagaju.
Libuša i Mlečanka
Legenda kaže da je Stjepan Kosača sagradio grad za svoju ženu Ljubušu - Libušu, kako bi nesmetano u svojim drugim utvrdama uživao s jednom Mlečankom, te da je tako Ljubuški i dobio ime. No, prema pisanim izvorima, nijednoj njegovoj ženi nije bilo ime Ljubuša.
Predaja sačuvana među ljubuškim Bošnjacima kaže da je grad dobio ime po vrelu Ljubi, inače nerazjašnjenom nazivu vrela Gožulj. I u toj legendi spominje se herceg Stjepan, koji je, eto, po savjetu vile sagradio grad iznad Ljubuškog, a koja mu je rekla: „Nemoj grada ti u Tihaljini, idi dole Ljubi vodi hladnoj.“
Malo je poznato i da ovaj kraj krije brojne stećke, koji su zabilježeni na čak 45 lokacija, a nekropola Dilić-Bijača pod zaštitom je UNESCO-a.
Mladi krompir i škija
Ljubuški kraj, pogotovo selo Gradska, nekad je bio nadaleko poznat i po velikim plantažama duhana.
Iako je to sada rijetkost, ipak je još čuvena ljubuška škija na cijeni. Kao najsunčaniji grad u BiH, ovaj hercegovački gradić može se pohvaliti kvalitetnim ranim voćem i povrćem, pogotovo krompirom.
Nacionalni spomenici
U podgrađu tvrđave hercega Stjepana smještena je džamija Nesuh-age Vučjakovića, sagrađena 1558. godine. To je najstarija džamija u tom dijelu Hercegovine.
Džamiju Ali-bega Kapetanovića u Vitini sagradio je sin posljednjeg ljubuškog kapetana Sulejman-bega 1858. godine. Obje ove džamije uvrštene su na listu nacionalnih spomenika BiH.
Humačka ploča iz 12. stoljeća
U Ljubuškom se nalazi i najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. Smješten je u franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu i dio njegove impresivne zbirke je Humačka ploča iz 12. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na bosančici.
