U Bosni i Hercegovini narednih dana se očekuje da će doći do rasta cijena najosnovnijih životnih namirnica te da će vreća brašna od 25 kilograma poskupjeti za marku do marku i po. 

Prave kalkulacije

Razlog je porast cijena pšenice u regiji iz koje naša zemlja uvozi više od 80 posto te žitarice tokom godine, s obzirom na to da domaća proizvodnja zadovolji samo 18 posto potreba.

Mlinari i iz Federacije i Republike Srpske poručuju da će, ako cijena pšenice nastavi rasti, i brašno poskupjeti, a samim tim i svi pekarski proizvodi.

Cijena pšenice u Srbiji već četvrtu sedmicu zaredom raste, pa je za nepun mjesec poskupjela za čak 21 posto.

Jozo Bojanić, vlasnik jednog od najvećih mlinova u BiH “Mlinpek-Žitara” iz Jajca, kazao je za “Avaz” da je poskupljenje hljeba neizbježno.

- Već duže odgađamo da ne dignemo cijene, jer znamo koliki je to udar na građane. Ali, zbog rasta cijena pšenice u regiji, za deset do 15 dana brašno će sigurno poskupjeti za marku. Nažalost, ako cijena pšenice bude i dalje rasla u nabavi, i mi ćemo opet dići cijene, a pekari će biti primorani da poskupe hljeb i ostale pekarske proizvode – kazao je Bojanić.

I u Udruženju mlinara RS već prave kalkulacije za nove cijene brašna.

Apel vlastima

Predsjednik tog udruženja Zoran Kos potvrdio je da se u naredne dvije sedmice cijena brašna ne bi trebala mijenjati, u prvom redu zbog starih zaliha. Međutim, kako ističe, već za 15 dana građani trebaju biti spremni na novi udar na džepove, a Kos najavljuje da će cijena po vreći brašna tipa 500 biti viša i do 1,5 KM.

- Tona pšenice je u Srbiji poskupjela za oko 30 eura, odnosno sa 140 na 170 eura. U Mađarskoj tona kvalitetnije pšenice već košta oko 200, a one lošijeg kvaliteta oko 160 eura. S obzirom na to, u RS će uskoro poskupjeti brašno, nakon čega se može očekivati rast cijena pekarskih proizvoda - ističe Kos.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ Bijeljina nisu iznenađeni ovim najavama. Apeliraju na vlasti da spriječe poskupljenja brašna ograničavanjem marži.

- Ne bi nas iznenadilo poskupljenje. Sigurno je da će to biti veliki udar na potrošače jer se kod nas mnogo hljeb koristi - kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“.

BiH nema ni robne rezerve

Veliki problem zemlje je i to što BiH nema dovoljne količine robne rezerve pšenice, a to bi, prema riječima Vasilića, osiguralo i stabilnost cijena brašna na bh. tržištu.

– Bosna i Hercegovina nema robne rezerve pšenice, pa i najmanji rast cijena ovog proizvoda u regiji direktno se odražava na cijene brašna u zemlji – kazao je Vasilić.