EKSKLUZIVNO

Baronesa Arminka Helić za "Avaz": Budućnost BiH pripada mladima i niko nema pravo da je ukrade

Razgovarala: Senka KURT

21.6.2018

Britanska političarka Arminka Helić, baronesa, nekadašnja savjetnica bivšeg britanskog šefa diplomatije Vilijama Hejga (Williama Haguea), upravo se ovih dana vratila iz Mosula. Kaže, ima osjećaj kao da se rat u tom iračkom gradu završio jučer, a ne prije godinu. Razoreni gradovi, domovi, ljudske duše… To je slika koju nosi iz Mosula. 

U prvom intervjuu za jedan bosanskohercegovački i regionalni medij baronesa Helić na početku govori o utiscima koje nosi iz Mosula, o duhovnom i fizičkom rušenju grada koji je bio simbol tolerancije i suživota u Iraku i regionu.

Poštenje i sram

Šta Vas je u zapadnom Mosulu posebno taklo?  

- Tragedija grada u kome su kršćani, muslimani, Jazidi živjeli jedni s drugima. Grad je fizički razoren i s njim je razorena i kultura, koju su nasilno izbrisali teroristi takozvane Islamske države. Mosul je sveden na hrpu kamenja i razbacanih leševa. Mali broj ljudi koji su se vratili, skoro je potpuno zanemaren od iračke vlade i međunarodne zajednice. Imate osjećaj da se rat završio jučer, a ne prije godinu.

Bosanka ste i Hercegovka, rođena u Gračanici, znam da sigurno pratite situaciju u našoj zemlji. Šta, Arminka, danas treba Bosni i Hercegovini? 

- Bosni i Hercegovini treba ono što treba svakoj normalnoj evropskoj državi – poštivanje zakona pred kojima su svi jednaki, vlada koja radi i služi svim njenim građanima bez obzira na njihovo ime ili prezime, vlada koja gradi škole, pravi puteve, oprema bolnice, bavi se digitalizacijom i stvara uvjete za otvaranje radnih mjesta, radi za budućnost mladih i za dostojanstvenu brigu za stare i bolesne, vlada koja ima više žena na svim nivoima vlasti.

Ja u Bosni i Hercegovini ne živim više od 20 godina. Cijenim one koji rade za dobro svih njenih građana. Iz mog iskustva, Bosna zaslužuje ono što i svaka druga evropska država - poštenje od onih koji je vode, a i dozu srama i odgovornosti za sve što se ne postigne. U slučaju Bosne i Hercegovine, sve što je oduzeto od građana, ne samo u ratu nego i u posljednjih skoro 25 godina, je sramotno. Nedostatak napretka u BiH nije uzrokovan natprirodnim silama. On je ponekad rezultat ličnih interesa, koji su iznad interesa građana, te nacionalizma i ideologija koje hrane vanjski utjecaji i uplitanja.

Svađamo se i mirimo na dnevnopolitičkoj bazi, verbalno ratujemo pa, onda, zaboravljamo teške riječi. Vidite li kraj ovoj postratnoj mirnoj, ali stalnoj agoniji u BiH?

- Nijedna situacija nije bezizlazna, ali može potrajati sve dok BiH izlaz iz nje ne potraži u novoj generaciji evropski orijentiranih političara, koji nisu korodirani korpucijom i nacionalizmom. Ja već nekoliko godina, zahvaljujući programu Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, imam priliku da ovdje, u Londonu, upoznam veliki broj mladih parlamentaraca i aktivista, novinara iz BiH, koji su građani 21. stoljeća, otvorenih pogleda i stavova. Bosna ima sposobnu i emancipiranu mladež, njima pripada budućnost. Niko nema pravo da im je ukrade, ali se za nju treba i izboriti, moraju biti prepoznati i mora im se dati šansa. To je evropski i treba biti i bosanski trend.

BiH je žrtva

 Evropska politika, ma u kojem institucionalnom obliku bila, ponekad se čini, politiku u BiH vodi sistemom mrkve i štapa. Je li to rješenje?

- Rješenje za BiH neće doći, a još manje se naći isključivo u Briselu. Evropska unija može i treba da radi zajedno s državom Bosnom i Hercegovinom i da poštuje činjenicu da je BiH bila žrtva, a ne agresor ratova na Balkanu. Ali, samo bosanskohercegovački politički lideri mogu da završe zadatke koji se moraju uraditi kako bi BiH bila država u kojoj se rado, bogato i dobro živi i u koju se rado ulaže.


U svijetu je upravo ovih dana obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja u konfliktu, a žrtve u Bosni i Hercegovini, njih skoro 20.000, prepuštene su same sebi. Njihova statusna prava nisu riješena, a počinioci ili nisu procesuirani ili ih nije stigla zaslužena kazna. Zašto je važno žrtvama dati život dostojan čovjeka? Zašto je važno procesuirati počinioce ovih zločina?

- Nasilje nad ženama i muškarcima je kriminalan čin. Kao takav, zahtijeva odgovor pred licem zakona i pravde. Oni koji su preživjeli zločine i nasilje, trebaju i pravdu, istinu, poštovanje i dostojanstvo. Oni koji su počinili akt nasilja, treba da odgovaraju pred zakonom i snose posljedice za svoja djela.

 Migranti i izbjeglice iz zemalja Bliskog istoka postali su u posljednjih nekoliko mjeseci problem za bh. vlasti pa se ovdje govori o migrantskoj krizi, jer se vlasti nisu na vrijeme snašle i osigurale minimalne uvjete. Ti se ljudi samo zadržavaju u BiH, kreću prema zemljama EU i žele se domoći Evrope. Kakvo je Vaše mišljenje, je li Evropa pronašla pravi odgovor za migrante i izbjeglice koji stižu posljednjih godina?

- Potrebno je razdvojiti problem izbjeglica i problem migranata. Oni koji, prije svega, trebaju pomoć su majke izbjeglice s djecom gdje god da se one našle. Bosna i Hercegovina, nažalost, nema uvjete da pruži tu pomoć na zadovoljavajući način. Ono što osobito zabrinjava jeste da se čak i ovaj problem ispolitizirao. Umjesto osviještenog i odgovornog stava i saradnje na rješavanju problema, na to se gleda kroz prizmu entitetske i lokalne politike, čak i predizborne kampanje. To pokazuje nezrelost i neodgovornost, najblaže rečeno. I takav stav može samo nauditi svima, ne samo općinama u kojima su se migranti našli.

Ignorisanje kriza

Šta, zapravo, mi, svijet, planeta, civilizacija u kojoj živimo, možemo naučiti iz ovih i sličnih priča? Kako se pomiriti da samo na sat, dva, tri od evropskih centara, gdje bezbrižno ispijamo espreso u lokalnom kafeu, lutaju izgubljeni ljudi, bez doma, lijekova, vode, osnovnih sredstava za život?  

- Broj izbjeglica i raseljenih ljudi dostigao je 68,5 miliona u 2018. godini. Skoro dvije trećine izbjeglica za koje se brine UNHCR, dolazi iz pet zemalja: Sirije, Afganistana, Južnog Sudana, Burme i Somalije. Rješenje konflikata kroz međunarodnu saradnju je način da se ovaj broj smanji. Ignorisanje ovih i sličnih kriza i ratova je izvor povećavanja broja raseljenih.

 Borba protiv nasilja nad ženama i muškarcima  

Šta će biti Vaša inspiracija za buduće "misije"?  

- Inicijativa koju vodi Velika Britanija i koju ja podržavam je borba protiv nasilja nad ženama i muškarcima u ratnim i postratnim uvjetima. Kada mogu i kada se to od mene traži, uvijek sam spremna da podržim i pomognem.

Prestižne škole, plemićka titula

Baronesa Arminka Helić rođena je u Gračanici. U Britaniju je 1992. stigla kao izbjeglica. No, nikad nije posustala.

Nakon niz prestižnih škola, diplomirala je na Oksfordu. Britanska kraljica dodijelila joj je doživotnu plemićku titulu baronese, čime je postala i doživotnom članicom Doma lordova, Gornjeg doma britanskog parlamenta.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.