U BiH je, prema zvaničnim podacima, u posljednjih nekoliko mjeseci ušlo oko 5.500 migranata. Bh. vlast poprilično je nespremna, reagira sporo i indolentno.
O trenutnom stanju, reakciji vlasti, očekivanjima, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori direktor Ureda Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Piter van der Overart (Peter Van der Auweraert).
Nova ruta
Od različitih nivoa vlasti u našoj državi čujemo različite podatke o broju migranata. Koji su podaci IOM-a?
- Zvanični podaci o broju migranata koji su ušli u BiH od januara je oko 5.500. Ali, najbitnije je pitanje koliko je njih trenutno na teritoriji BiH. Moja je procjena da ih je između 2.500 i 3.000. Ključno je na koji će način Hrvatska štititi svoju granicu i to će znatno utjecati na broj migranata na teritoriji BiH.
Mnogi crtaju nove migrantske rute preko teritorije BiH. Postoji li ta nova ruta kroz BiH?
- Ne bih tu rutu nazvao potpuno novom. Kada govorite o 5.500 migranata u BiH, mislim da je oko 4.000 ili 4.500 njih već odranije bilo na putu, jesu li bili u Grčkoj, Srbiji, nije bitno, ali su bili na toj balkanskoj ruti. Ono što je novo jesu građani Irana, kojih je oko deset posto od ukupnog broja migranata u BiH i broj se povećava jer je Srbija ukinula vize za građane Irana. Stoga oni sada dolaze avionom iz Teherana u Beograd i onda dalje preko BiH pokušavaju doći do teritorije Evropske unije.
Naše vlasti smatraju Srbiju krivcem za stanje u BiH. Možemo li reći odakle dolazi najveći broj migranata u BiH?
- Trenutno oko 70 posto migranata dolazi iz Srbije, ostali dolaze iz Crne Gore. To su dva osnovna pravca.
Korak prije
Međunarodne institucije, mediji upozoravali su vlast u BiH da će se ovo desiti. Kako ocjenjujete reakciju vlasti?
- Kao neko ko dolazi iz Belgije, mogu reći da je uobičajeno da vlast reagira već kad problem postoji i vrlo ih je teško ubijediti da poduzmu neke korake prije. Belgija je država s veoma kompliciranom strukturom, kao što je i BiH, pa reakcija traje još duže nego kod standardnih država. Ali, građani BiH pokazali su se u ovoj krizi s pozitivne strane, jer su ljudi iz svih slojeva činili sve da pomognu migrantima onoliko koliko mogu i bez obzira na to radi li se o Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima. Nismo vidjeli nikakve antimigrantske proteste ili negativne komentare. Također, moram pohvaliti i djelovanje bh. policijskih struktura, kao što je Služba za poslove sa strancima (SPS) ili Granična policija (GP), oni nikad nisu koristili nepotrebnu silu kao što smo to vidjeli u drugim državama. Bez obzira na to što se može govoriti o sporosti odgovora kada je vlast u pitanju, moramo priznati da su službe uradile dobar posao.
Mislite li da su građani BiH u ovom problemu pozitivno reagirali?
- Rekao bih da su građani odigrali bitnu ulogu, popunili su prazninu koja je nastala zbog toga što je vlastima trebalo vremena da se snađu i počnu djelovati. Ali, moram reći da su međunarodne agencije, UNHCR, IOM bile na terenu od januara, zajedno s kolegama iz SPS-a i GP-a.
Institucije u BiH muče se kada je riječ o zbrinjavanju migranata. Možemo li očekivati međunarodnu pomoć?
- Ključno je bilo da državna vlast usvoji akcioni plan za migrante, jer prije toga nijedna međunarodna institucija nije mogla djelovati niti sarađivati s vlastima u BiH. Znam da je Vijeće ministara zatražilo pomoć od EU, ali još nisu dobili odgovor. Ipak, mislim da će BiH dobiti međunarodnu pomoć kako bi iznijela teret zbrinjavanja migranata.
Možemo li govoriti o nacionalnoj strukturi migranata u BiH, jer je neophodno razdvojiti pojmove ekonomskih migranata i izbjeglica?
- Moramo razdvojiti te pojmove. Većina migranata u BiH je tu u potrazi za boljim životom u smislu ekonomije. Kada govorimo o nacionalnostima, moramo biti oprezni, jer većina migranata nema dokumente sa sobom. Većinom su to građani Sirije, Iraka, Pakistana, Afganistana, Irana i iz sjeverne Afrike imamo relativno veliki broj ljudi. Većina njih, oko 90 posto čak, ne želi ostati u BiH, žele otići u zemlje zapadne Evrope.
