Lejla Čengić, portparol Instituta za nestale osobe BiH, u razgovoru za „Dnevni avaz“ kazala je da se 25 godina od završetka rata i dalje traga za više od 1.000 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine na području Srebrenice. Čengić je potvrdila da je ove godine najmanje pronađeno posmrtnih ostataka koji će 11. jula biti ukopani u Memorijalni centar Potočari u Srebrenici.

Ističe da je do sada identificirano 27 žrtava za koje su se njihove porodice izjasnile da će ukopati njihove posmrtne ostatke.

 Nije konačan broj

- Ovo nije konačan broj žrtava koje će biti ukopane ovog 11. jula u Potočarima, jer će u narednom periodu biti identificirane žrtve u Podrinje identifikacionom projektu u Tuzli - kaže Čengić.

Navodi i da se preseljenje laboratorija za DNK analizu Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz BiH u Hag odrazilo na broj identificiranih posmrtnih ostataka u ovoj godini.

- U Institut sredinom maja stigli su prvi DNK nalazi iz laboratorije koja je preseljena iz Sarajeva u Hag. Riječ je o 13 DNK nalaza koji se odnose na žrtve ekshumirane tokom prošle godine na području Vlasenice, Bratunca, Srebrenice i Ozrena. Proces utvrđivanja identiteta trajat će vremenski kao što je i do sada trajao, izuzev nekoliko dana koliko je potrebno za slanje koštanih uzoraka u Hag i povratak informacije  - pojasnila je Čengić.

Ističe da još nisu stigli DNK nalazi žrtava koje su ekshumirane prošle godine na Korićanskim stijenama, podsjetivši da je iz te masovne grobnice prošle godine ekshumirano 135 posmrtnih ostataka, među njima 86 lobanja.

No, osnovni problem s kojim se Institut suočava u procesu traženja još 7.162 nestalih u BiH je nedostatak tačnih informacija o potencijalnim pojedinačnim i masovnim grobnicama.

- Kako vrijeme odmiče smanjuje se broj i pouzdanost dobivenih informacija. Za prvih pet mjeseci ove godine ekshumirani su posmrtni ostaci 21 žrtve iz proteklog rata - kaže ona.

Podsjeća da je posljednja masovna grobnica pronađena 2015. godine na smetljištu u Kozluku kod Zvornika, iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka, od čega 15 kompletnih i 40 nekompletnih.

- U martu ove godine pronašli smo zajedničku grobnicu na smetljištu u mjestu Dragojevića buk na području Foče iz koje su ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci dvije žrtve. U toku aprila provjerili smo veći broj informacija o potencijalnim grobnicama, no, nažalost, nijedna se nije pokazala tačnom.

Traže ručno i mašinski

Tragali smo i za dvije masovne grobnice na području Bratunca, obje na lokalitetu Blječeva, pretraživanje je izvršeno ručno i mašinski. I na području Bratunca, u Konjević-Polju i na području Milića u mjestu Kaldrmica pretražili smo četiri lokaliteta, tragali smo za masovnim grobnicama žrtava ubijenih tokom izvršenog genocida u Srebrenici 1995. godine, ali ni te se informacije nisu pokazale tačnim. Pretraživanje je izvršeno i na nekoliko lokacija na području Zvornika, ali ništa nismo našli – napominje Čengić.

U svim ovim slučajevima tragalo se za žrtvama bošnjačke nacionalnosti.

Inače, u narednom periodu bit će izvršene ekshumacije na području Kameničkog brda u Bratuncu, gdje su na površini terena na dvije lokacije locirani posmrtni ostaci žrtava ubijenih tokom genocida. Pretražit će se i dva lokaliteta na području Srebrenice, gdje će tragati za Srebreničanima ubijenim 1992. godine.

Na ukop čeka 175 posmrtnih ostataka

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci 44 žrtve genocida koji su zvanično identificirani, dakle, na osnovu DNK analize i od porodica, ali uglavnom zbog nekompletnosti skeleta porodice se još nisu odlučile za ukop.

Također, tu se nalaze i posmrtni ostaci 131 žrtve identificirane na osnovu DNK analize, a riječ je o preliminarno utvrđenom identitetu i planirano je u narednom periodu da se izvrši i zvanična identifikacija od članova porodica. Ovi posmrtni ostaci identificiranih žrtava ekshumirani su u ranijem periodu iz masovnih grobnica na području donjeg Podrinja.

 Na području Prijedora traga se za oko 800 žrtava

Govoreći o području Prijedora, Čengić napominje da nakon otkrića najveće masovne grobnice na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata Tomašice nije pronađena i Tomašica 2.

- Kada je riječ o Tomašici, istražitelji Instituta nakon 2013. godine, kada je ekshumirano 435 posmrtnih ostataka, a među njima 275 kompletnih, dok su ostali nekompletni posmrtni ostaci, vratili su se nekoliko puta na taj lokalitet i nisu pronašli nove posmrtne ostatke. Zatražili smo i satelitske snimke koji su dostavljeni od vlade SAD sa svim promjenama na terenu i prema ovim snimcima najvjerovatnije na lokalitetu Tomašice nema više većih masovnih grobnica - pojašnjava ona.

Čengić ističe i da je posljednja masovna grobnica gdje su pronađene žrtve s područja Prijedora pronađena prošle godine na lokalitetu Korićanske stijene, odakle je ekshumirano 135 posmrtnih ostataka, među njima 86 lobanja.

- Na području Prijedora traga se za oko 800 žrtava iako je moguće da je ovaj broj i nešto manji jer je dio posmrtnih ostataka pronađen i nalazi se u Centru Šejkovača u Sanskom Mostu, ali još nije utvrđen identitet - kaže Čengić.

 U bh. kosturnicama 2.000 neidentificiranih ostataka

Nakon što je izvršena revizija 12 kosturnica i mrtvačnica na području BiH, Institut je utvrdio da je u tim objektima ostalo neidentificirano još 2.000 posmrtnih ostataka.

- Revizija posmrtnih ostataka je završena u svih 12 kosturnica i mrtvačnica na području BiH. Rezultati ove revizije su 115 novih identiteta i 948 reasocijacija, odnosno naknadno pronađenih dijelova tijela ranije identificiranih - navela je Čengić.